Zašto se na A3 događa tako puno teških prometnih nesreća?

Podijeli:
Izvor: N1

Strašna nesreća autobusa u kojoj je u nedjelju ujutro poginulo deset ljudi, a 15 je teško ozlijeđeno, posljednja je u nizu teških nesreća na autocesti A3.

Stječe se dojam da se teške nesreće s poginulima na autocestama posebno često događaju na autocesti A3. O tome su govorili šef prometne policije i prometni stručnjak.

Josip Mataija, voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a, gostujući u Dnevniku Nove TV prvo je komentirao pravila za vozače autobusa. Objasnio je kako su pravila vezana za vrijeme vožnje propisana i na razini Europske unije, ali i hrvatskim Zakonom o mobilnim radnicima i njihovim odmorima.

“Dakle, u ovoj situaciji je bila posada, dva vozača, koji maksimalno mogu voziti 21 sat u roku od 30 sati i to zajedno, a nakon 4 i pol sata moraju se odmarati. To rade na način da jedan vozi 4 i pol sata, a onda drugi preuzima upravljanje vozilom”, objasnio je Mataija.

Rekao je kako temeljem tahografa, kojeg je vozilo imalo, a moraju ga imati svi autobusi i sva teretna vozila, policija može utvrditi i brzinu, koliko je vozač upravljao vozilom, koliko je odmarao i druge relevantne informacije. Pojavila se neslužbena informacija da su se vozači zamijenili na Bregani, a je li točna također bi trebalo biti lako utvrditi pomoću tahografa.

“Autocesta je monotona, svi to znamo”

Što se tiče konkretnog dijela dionice autoceste, Mataija ističe kako na tom dijelu već godinama nije bilo teške prometne nesreće.

“Međutim, na cijeloj dionici autoceste A3 koja ima više od 300 kilometara, nažalost se godišnje događa određen broj nesreća, a problem je vjerojatno i u samoj konfiguraciji terena jer se radi o ravnici. Svi znamo da je autocesta monotona i onda vozači znaju zaspati”, kaže.

Dodaje kako prema statistici, ove je godine na autocestama u Hrvatskoj zabilježeno 14 smrtno stradalih osoba, u odnosu na devet prošle godine od kojih je pola bilo na A3.

Ipak ističe kako su autoceste sigurnije prometnice od drugih jer godišnje na njima smrtno strada 8 do 10 posto putnika, a većina ih stradava u ulicama naseljenih mjesta.

Tko kontrolira vozače

Dugogodišnji šef prometne policije, sada predstojnik Zavoda za cestovni promet Rajko Horvat za RTL Danas govorio je o istoj temi.

Prvo je upitan tko uopće kontrolira vozače i kako i mogu li se spriječiti ovakve tragedije.

“Nadzor nad radom mobilnih radnika obavlja se u okviru Zakona o sigurnosti prometa na cestama i Zakona o cestama,  a to rade  inspekcija cestovnog prometa i djelatnici  MUP-a. Za svaku tragediju koja je strašna na ovakav način pitamo se može li se spriječiti – jednim djelom da, a jedinim i ne. Sustavim praćenjem rada ove kategorije profesionalnih vozača ili mobilnih radnika naravno da možemo djelomično utjecati da se ove tragedije ne događaju. Cestovni promet je kompleksan a njegov nadzor je još kompleksniji, još nemamo sustav nadzora ovakvih mobilnih radnika, sustav sigurnosti cestovnog prometa i zato se ovakve nesreće i događaju”, rekao je Horvat.

Što se može napraviti da se izbjegnu ovakve nesreća na A3

Odgovarao je i na pitanje zašto se baš tamo godinama zbrajaju poginule u najtežim nesrećama i može li se nešto učiniti da se to promijeni.

“Kada bi analizirali cjelokupnu cestovnu mrežu mogli bismo naći par takvih točaka. Ovakva tragedija dogodila se na nažalost na tom djelu ceste na kojoj je već stradalo veći broj sudionika prometa, ali cjelokupna cestovna mreža u RH mora se promatrati s osnove opasnih mjesta. Iako autoceste su jedne od najsigurnijih prometnih objekata nažalost nemamo sustav nadzora od strane MUP-a, sustav nadzora i od ministarstva prometa pa čak i HAC bi trebali odraditi da se prateći uslužni objekti opreme sa svim onim što treba ovakvoj vrsti prometa. Mi smo tranzitna država i možemo očekivati da ovakve nesreće će se događati sve češće s popuštanjem mjera i sve većim brojem sudionika u prometu”, zaključio je Horvat.

Komentari

Vaš komentar