Obiteljsko nasilje u svijetu je eskaliralo, kakva je situacija u Hrvatskoj?

Crna kronika 31. ožu 202019:49 > 20:10
Podijeli:
Izvor: Pixabay (ilustracija)

U nekim udrugama za pomoć žrtvama bilježe manje poziva. No, to je zbog toga što je zlostavljač neprestano u blizini.

U okolnostima izoliranosti i zatvaranja u vlastita četiri zida, bilježi se globalni trend porasta obiteljskog nasilja. Francuska je objavila podatak kako je broj prijava obiteljskog nasilja porastao za 30 posto uslijed epidemije virusa.

VEZANE VIJESTI

U Kineskoj provinciji Hubei broj prijava obiteljskog nasilja se utrostručio tijekom trajanja mjera samoizolacije. Gotovo da nema zemlje u svijetu koja ne bilježi porast obiteljskog nasilja usred ove krizne situacije.

I dok naša policija “ne bilježi odstupanja”, odnosno niti porast niti smanjenje prijava obiteljskog nasilja u proteklih mjesec dana, stručnjaci iz udruga za pomoć žrtvama, imaju drugačija iskustva, pišu Vijesti.hr.

Udruga B.a.B.e.: “Žrtve su dodatno izložene nasilju”

Iz Udruge B.a.B.e. poručuju kako u uvjetima ekonomske neizvjesnosti i socijalne nestabilnosti, kao što je i slučaj kod trenutne pandemije i restrikcija koje je prate, dolazi do povećanja obiteljskog nasilja.

“Psihološko savjetovalište udruge B.a.b.e. zaprimilo je povećan broj poziva u vezi obiteljskog nasilja. U vremenskom periodu od dva tjedna zabilježen je porast od 25 posto razgovora povezanih s nekim oblikom obiteljskog nasilja: psihičko, fizičko, seksualno i ekonomsko. Stranke iskazuju o raznim psihičkim i fizičkim smetnjama koji se javljaju zbog izloženosti nasilju, a koje su dodatno izražene za vrijeme samoizolacije. Najučestalije psihičke smetnje su visoka razina anksioznosti, razne smetnje iz depresivne problematike, tjeskoba te iskazuju o osjećajima bespomoćnosti, straha, ljutnje i tuge.

#related-news_0

Strankama je sada potrebno vrijeme i podrška kako bi se čim bolje prilagodili na novu situaciju i ublažili psihičke smetnje. Nekim strankama je potrebno osnaživanje u smjeru prijave nasilja, dok druge stranke traže savjete kako ostati u odnosu i smanjiti psihičke posljedice. Osobe koje zovu su najčešće majke maloljetne djece koje se teško nose za svojom izloženosti i izloženosti djece nasilju. U situaciji razvedenih roditelja, od kojih je bivši partner ujedno i nasilan, stranke iskazuju intenzivan osjećaj tjeskobe i anksioznosti, u slučaju otežanog viđanja i komuniciranja s djecom”, kazala je za Vijesti.hr, Svjetlana Knežević iz Udruge B.a.B.e. .

Zbog predloženih mjera ljudi sve više ostaju kod kuće zbog vlastite i tuđe sigurnosti, žrtve su prisiljene biti doma ili blizu nasilnika, a žene u samoizolaciji dodatno su izložene nasilju. 

Udruga pruža besplatnu pravnu i psihološku pomoć, a stručnjakinje, pravnice i psihologinje, svakodnevno pomažu ženama i muškarcima bez obzira na situaciju vezanu uz koronavirus i restrikcije. Komunikacija se odvija telefonom, e-mailom i videolinkom.

Pojašnjavaju i da, od kada traje ova situacija, u prosjeku pružaju nešto više od 50-ak pravnih savjeta tjedno, a osim potrebe za savjetovanjem vezanim uz obiteljsko nasilje, u posljednja dva tjedna raste potreba za pravnim informacijama koje se odnose na ostvarivanje roditeljskog prava na viđanje djece, kako ostvariti pravo na viđanje djece dok traju restrikcije uvjetovane koronavirusom.

#related-news_0

Zaklada SOLIDARNA: “Sada susjedi igraju veliku ulogu”

Ivan Blažević iz Zaklade SOLIDARNA upozorava kako je vrlo izvjesno da će se situacija i pogoršati što samoizolacija bude duže trajala.

“Zbog karantene će mnogi početi psihički ‘pucati’. Alkoholičari će početi još više piti, nasilnici će postajati još nasilniji što će se odraziti na obiteljsko nasilje”, govori Blažević.

No, ima saznanja da pojedine udruge za pomoć žrtvama primaju manje poziva “upomoć”.

“Mi smo netom prije uvođenja samoizolacije imali situaciju gdje smo majku s djetetom hitno smjestili u siguran stan. U razgovoru s drugim udrugama sam dobio informaciju da neke primaju manje poziva. To nije ništa čudno. Problem je u tome što su žrtve zatvorene u četiri zida sa svojim zlostavljačem 24 sata dnevno i zbog toga im je onemogućeno da zovu i traže pomoć”.

Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba: “Povećan rizik za zlostavljanje i zanemarivanje djece”

“S obzirom na kompleksnost cjelokupne situacije u kojoj se nalazimo, krizna stanja (covid, potresi) te brojne frustracije (brojna ograničenja i prilagodba izmijenjenom načinu svakodnevnog života, osjećaji nesigurnosti, neizvjesnosti, uznemirenosti, bespomoćnosti, strahovi na brojnim područjima života) i rizične okolnosti koje iz svega proizlaze, kao i mjera fizičkog udaljavanja (zbog pandemije), osim zdravstvenog rizika jasno da je potencijalno povećan i rizik za obiteljsko nasilje, kao i zlostavljanje i zanemarivanje djece”, kaže dr.sc. Renata Ćorić Špoljar, klinički psiholog i voditeljica odjela za dijagnostiku i tretman Poliklinke za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba.

S obzirom da je Poliklinika zdravstvena ustanova koja provodi skrb mentalnog zdravlja, sukladno tome u ovom periodu bilježe povećan broj upita s traženjem savjeta o postupanju s djecom u aktualnim situacijama krize (uznemirenost djece zbog potresa, kako im objasniti i umiriti ih, kako im pomoći da izdrže dana ograničenja kontakata i kretanja, koliko i na koji način s njima komunicirati o koronavirusu…).

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram