Sudionici Konferencije o Europi ocijenit će njen uspjeh po ispunjenim zahtjevima

Budućnost Europe 11. pro. 202111:17
Podijeli:
Izvor: AFP PHOTO / BORJA PUIG DE LA BELLACASA / LA MONCLOA

Konferencija o budućnosti Europe, platforma kroz koju nasumično odabrani građani europskim institucijama predlažu svoju viziju Europske unije, dobra je ideja, no ona će biti uspješna tek ako vlasti prihvate dobivene preporuke, smatraju sudionici tog skupa.

Dvjesto europskih građana, što uživo, što virtualno, od petka u Firenzi raspravljaju o budućnosti EU-a na temu vrijednosti i prava, sigurnosti i poštivanja zakona.

Do nedjelje će usuglasiti, pa izglasati preporuke upućene europskim institucijama. U Firenzi se održava jedan od četiri panela podijeljenih po tematskim cjelinama na kojima će ukupno sudjelovati 800 europskih građana, sa završnim skupovima i u Varšavi, Maastrichtu i Dublinu.

Europljani u Firenci raspravljaju o temama poput toga smiju li političari imati udjele u medijima, treba li uvesti porodiljni dopust za očeve na razini cijele Unije, uvođenju obrazovanja o europskim institucijama u škole, zajedničkoj europskoj vanjskoj politici, efikasnijem oporezivanju multinacionalnih kompanija, prekidu subvencioniranja stočara koji nehumano tretiraju životinje ili uključivanja mišljenja građana u donošenju europskih zakona.

„Nisam uvjeren da će nas europske institucije poslušati, ali u nečemu sigurno hoće”, rekao je Vinko Sebešić, umirovljenik koji živi u Sesvetama, jedan od dvoje sudionika panela iz Hrvatske.

„Međutim, po mom mišljenju ovo je dobra stvar koja sigurno nije promašena”, dodao je Sebešić koji je na skupu osobno najviše govorio o nejednakosti između država članica po pitanju zdravstvenog i mirovinskog osiguranja.

On smatra kako je Konferencija svojevrsni začetak izravne demokracije „koja neće nikad zaživjeti u idealnom obliku”, no koja će biti dodatak „načetom sustavu parlamentarne demokracije”.

„Nešto se mora promijeniti”, naglasio je.

Sebešić, kao i drugi građani koji sudjeluju na panelu, odabrani su nasumično, putem marketinških agencija, no po ključu koji osigurava da završni odabir zrcali demografsku sliku EU-a.

Od Atene do Gdanjska

Slučajni odabir u politici nije novost, rekla je Hini Kalypso Nicolaidis, grčko-francuska profesorica međunarodnih odnosa na sveučilištu u Oxfordu, jedna od stručnjakinja koji pomažu građanima na panelima.

„Takav proces ima budućnost, prije svega jer je utemeljen u prošlosti. Ideja iza toga je da se jednog dana vama vlada, a drugog dana ste vi vladar”, rekla je, spomenuvši Atenu u kojoj je u procesu odlučivanja sudjelovalo više od polovice građana, ako se ne računaju robovi.

Taj je proces komplementaran s predstavničkom demokracijom, naglasila je Nicolaidis.

„Parlament ne predstavlja društvo toliko dobro kao slučajan izbor. To je odlična, briljantna ideja, no koja ne može funkcionirati bez predstavničke demokracije”, zaključila je.

Tradiciju slučajnosti u odabiru političkih predstavnika ima i renesansni grad u kojem se održava ova etapa Konferencije.

Umorna od sukoba rivalskih obitelji, Firenca je u trinaestom stoljeću uvela tu metodu kako bi spriječila da neka dinastija postane premoćna. Sastav najvažnijeg tijela, takozvane Signorie, birao se slučajno, iz vreće u kojem su bila imena ‘dokazanih’ dužnosnika.

U novijim vremenima metodu su isprobali entiteti poput poljskog grada Gdanjska, njemačke zajednice u Belgiji i kanadske pokrajine Britanske Kolumbije.

Opasnost od novog razočaranja

Alvaro Oleart, postdoktorand na sveučilištu u Maastrichtu koji proučava europsku politiku, s posebnim naglaskom na participaciju građana u političkim procesima, rekao je za Hinu kako je „generalno dobra ideja da se građani uključe u stvaranje novih politika” i da je to „nasušno potrebno”.

No taj Španjolac, koji je u Firencu stigao u svojstvu promatrača, kazao je kako EU već ima mehanizme kojima traži savjete građana, poput Europske građanske inicijative, no da to nije imalo veliki utjecaj jer Europska komisija ne bi ispunila zahtjeve onih koji su prikupili potrebnih milijun potpisa.

„Mislim da je važno da se takve stvari ne događaju. Dobro je uključivati građane i savjetovati se s njima, no to mora biti popraćeno ispunjavanjem zahtjeva. Zasad je vrlo nejasno koji će biti rezultat ove inicijative”, rekao je o Konferenciji Oleart, autor knjige o reakciji političke javnosti na TTIP, neuspjeli trgovinski sporazum između EU-a i SAD-a.

On je sumnjičav i oko toga kako će Konferencija građanima dati dojam veće participacije u političkim procesima.

„To je samo 800 ljudi. Sretni su što su tu, jako su uključeni i motivirani sudjelovati. Ali, može se i čuti kako nisu sigurni da će njihov input dovesti do rezultata”, upozorio je.

Hoće li se ispuniti njegov pesimizam, pokazat će djelovanje europskih institucija nakon što dobiju preporuke svojih građana.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar