Zagrepčanka godinama štedjela u dobrovoljnom fondu, no neugodno se iznenadila

Biznis 23. ruj 202210:58
Podijeli:
Izvor: Shutterstock/Ilustracija

Uz državni fond međugeneracijske solidarnosti i privatne obvezne mirovinske fondove postoji i treći način kako uštedjeti novac za mirovinu. Riječ je o dobrovoljnim mirovinskim fondovima (DMF) u koje svatko može sam uplaćivati koliko želi svakog mjeseca. Oni koji su u treći stup uplatili 5000 kuna godišnje, mogu računati i na državni poticaj od 750 kuna.

Zagrepčanka Irena, koja je 2006. godine počela štedjeti u jednom od osam otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova (DMF), neugodno se iznenadila jer joj je pao iznos koji je uštedjela. U posljednje dvije godine uplaćivala je po 700 kuna mjesečno za sigurniju starost, kako je rekla za portal Mirovina.hr.

“Budući da sam imala otvorenu stranicu sa svojim podacima, mogla sam u svakom trenutku vidjeti koliko je novca na računu. Bila sam jako zadovoljna jer bih na kraju dobila i državni poticaj. Sve je bilo super do početka rata u Ukrajini, tada je prinos baš počeo padati”, ispričala je.

Od siječnja do srpnja ove godine prinosi na njenom računu su pali za više od 3.000 kuna. U protekla dva mjeseca prinos joj je počeo ‘skakati’. Nakon kratkog razdoblja oporavka, u samo tjedan dana je ponovno izgubila oko 1.000 kuna. Posljednjih dana ponovno primjećuje pad na svom računu.

Stoga razmišlja da povuče svoja sredstva ako prinosi i dalje budu padali.

“Fond nisam kontaktirala. Što bi mi rekli, da su ulaganja uvijek rizik? To znam i sama i pristala sam na te uvjete. To je sve sreća. Kakva je situacija u svijetu, dobro da mi i ovo ostane. Da sam ljutita, jesam, ali tko me pita. Sve ovisi o tome kako će se stvari razvijati. Samo mi je žao što je to ipak moja mirovina, a netko to gleda kao novac kojim mešetari na burzi ili što već”, rekla je.

“Svako ulaganje u vrijednosnice, neovisno o njihovoj ‘klasi’, nosi određeno svojstvo rizika volatilnosti kretanja cijena, posljedično prinosa, odnosno cjelokupnog rizika”, kako objašnjava ekonomski analitičar Hrvoje Japunčić.

“S obzirom na to da je kretanje cijena ili prinosa vrijednosnica u koje ulažu društva koja upravljaju DMF-ovima na tuzemnom ili inozemnim financijskim ili tržištima kapitala podložno utjecajima društvenih, ekonomskih i korporativnih ostvarenja poslovanja, uvjeta i ostalog, prisutna je volatilnost i slijedom toga na dnevnoj, mjesečnoj i godišnjoj razini imamo različita ostvarenja prinosa ili gubitaka od ulaganja. Dakle “dobitak ili gubitak DMF-a” izražena je vrijednost pozitivnog ili negativnog prinosa ukupnog fonda, odnosno vrijednosti udjela pojedinog člana, izraženog na određenom vremenskom periodu”, objašnjava Japunčić.

DMF-ovi su u ovoj godini padali između tri i 8,5 posto, navodi Mirovina.hr. U posljednja tri mjeseca zabilježen je čak i blagi rast, uglavnom do jedan posto, ali u zadnjih mjesec dana brojke su ponovno u minusu. Statistika HANFA-e za kolovoz otkrila je pad u isplatama iz trećeg stupa, ali istodobno i povećanje imovine DMF-ova.

Gubici su uobičajeni, ali nadoknadivi

Japunčić objašnjava da su razdoblja gubitaka uobičajena na financijskim tržištima zbog čega je zakonski omogućeno diverzificiranje portfelja za ulaganje čime bi se umanjili rizici, ali i ostvarili, kako kaže, korektni prinosi, odnosno prinosi veći od inflacijskih faktora i primarnih naknada društava za upravljanje DMF-ovima.

Trenutni pokazatelji otkrivaju da bi 2023. i 2024. trebale označiti kraj snažne inflacije, čime bi prinosi na tržištima kapitala, a samim time i u udjelima članova fondova mogli biti pozitivni. To znači da će se nadoknaditi inflacijski segmenti i povećati ‘efektivna vrijednost novca’.

To znači da će se i gubici na računima članova DMF-ova na taj način nadoknaditi. Sustav upravljanja i vođenja DMF-ova u Hrvatskoj, prema Japunčiću, nema modele kompenzacije, odnosno direktne nadoknade umanjenog iznosa sredstava koje je svaki pojedini član uložio u pojedini DMF.

Članovi mogu prestati uplaćivati novac u fond ili smanjiti svote koje će svakog mjeseca davati. No, Japunčić smatra da je u razdobljima padova na tržištu bolje uplaćivati više, pa kasnije, kad se tržišta oporave, uživati u još većim prinosima.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.  

Komentari

Vaš komentar