Unatrag pet godina država u otoke uložila više od šest milijardi kuna

Biznis 11. lip. 202112:11
Podijeli:
otok Galešnjak
Izvor: Filip Brala/PIXSELL

U aktivnosti i projekte na hrvatskim otocima, od 2016. do 2020., iz nacionalnih sredstava uloženo je više od šest milijardi kuna, istaknula je u petak u Hrvatskom saboru državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja Spomenka Đurić. 

Dodatno iz sredstava EU za projekte na otocima ugovoreno je približno sedam milijardi kuna, rekla je Đurić predstavljajući izmjene Zakona o otocima koje će omogućiti da se otočanima poveća količina vode po subvencioniranoj cijeni, s 45 na 85 kubnih metara.

Otočani koji nisu spojeni na sustav javne vodoopskrbe i vodu dobivaju vodonoscima i autocisternama, plaćat će je po cijeni koja je jednaka onoj na kopnu otkuda se ta voda dobiva.

Svaki otočanin imat će godišnje pravo na 85, umjesto dosadašnjih 45 metara kubnih vode za piće. Troškove prijevoza vode sufinancirat će država, odnosno Ministarstvo.

U tu je mjeru uključeno 4234 otočnih kućanstva odnosno više od 7200 otočana, a za što je lani isplaćeno 17 milijuna kuna, kazala je Đurić.

HDZ-ovi zastupnici hvale povećanje količina subvencionirane vode, a neki  predlažu  i da se razmotri mogućnost subvencioniranja drugih energenata.

“Trebalo bi omogućiti možda korištenje plavog dizela za pogon brodica kojim će se vlasnik OPG-a ili naši otočani prevesti do svog maslinika”, predložila je Branka Juričev Martinčev (HDZ).

SDP-ova Katica Glamuzina pita zašto se ne provode inovativna rješenja kakva predlaže Water Saving Challenge, priručnik napravljen upravo za hrvatske otoke? Kad bismo to napravili možda ne bi trebalo dizati broj subvencioniranih kubika vode po otočaninu i time produljivati njihovu ovisnost o javnim novcima i o rješenjima s kopna, kazala je.

Zeleno-lijevi blok (ZLB) drži da bi otoci mogli biti primjer uspostave samoodrživih zajednica, kružnog gospodarstva i održivog turizma, ali da je u predloženom zakonu nekoliko stvari koje ne idu u tom smjeru.

Zakon se na jednoj strani poziva na to da su otoci pod osobitom zaštitom države, a s druge ta se posebnost briše odlukom da otoci više neće donositi svoje planove razvoja, nego će se oni donositi na regionalnoj razini, kazala je Sandra Benčić.

Ona smatra da izrada zajedničkih planova za skupine otoka koji su više udaljeni od kopna, bez uvažavanja posebnosti svakog od njih nije dobar put.

Vrlo je lako izmjeriti sve, politika prema otocima jedna je od boljih strana hrvatske politike, kaže Josip Borić (HDZ) nabrajajući iskorake koje je država napravila unatrag 30 godina u infrastrukturi, zdravstvu, socijali na otocima.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar