UGP poziva na izmjenu predloženog Nacionalnog plana oporavka

Biznis 09. tra. 202109:36
Podijeli:
dražen oreščanin, glas poduzetnika
Izvor: Josip Regovic/PIXSELL

Udruga Glas poduzetnika (UGP) smatra da će Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) kako ga je predložila Vlada uništiti šanse za gospodarski oporavak, te poziva na korjenitu izmjenu tog dokumenta.

Kako bi NPOO imao veći učinak prioritet treba dati ulaganjima u privatni sektor, kaže se u UGP-ovu priopćenju objavljenom u petak.

Poduzetnici smatraju da NPOO neće usmjeriti dovoljno sredstava malim i srednjim tvrtkama i da će se to loše odraziti na cjelokupno gospodarstvo.

Za razliku od drugih zemalja, dodaju, Hrvatska većinu sredstava iz NPOO-a ne namjerava usmjeriti gospodarstvu i najviše pogođenim tvrtkama, sektorima i građanima.

Sadašnji NPOO oslanja se uglavnom na projekte državne i lokalne samouprave te na projekte s niskim i dugoročnim povratom, a negdje i s negativnim povratom, što je suprotno načelnom cilju brzog oporavka, kažu u UGP-u.

Točno je, dodaju, da NPOO predviđa distribuciju 54 posto sredstava za gospodarstvo i 46 posto za reforme u javnom sektoru, no unutar 54 posto potpora za gospodarstvo uključeni su projekti otpadnih voda, gospodarenja otpadom, izgradnja cesta i prometne infrastrukture, što znači ulaganje sredstava u javne tvrtke koje su do sad pokazale nisku efikasnost.

“Prema tome, možemo slobodno reći da NPOO nije usmjeren na pomoć privatnom sektoru te poticanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Ništa u postojećem planu nije orijentirano na brz oporavak domaće potražnje, na ulaganje u projekte visokog povrata i na tehnološke inovacije”, kažu u poduzetničkoj udruzi.

Pozivaju na stavljanje prioriteta na ulaganja u privatni sektor i fokusiranost na projekte visokog povrata, uz praćenje povrata uloženih sredstava i fiskalnih učinaka. Dodaju da uz to treba onemogućiti koruptivne kanale distribucije sredstava i politički preferiranih projekata.

Vlada je prošli tjedan predstavila sažetak NPOO-a od 2021. do 2026. godine, koji sadrži prijedloge projekata u šest područja ukupne vrijednosti 49,08 milijardi kuna.

Od toga je 54 posto namijenjeno projektima u gospodarstvu, 15 posto u obrazovanju, znanosti i istraživanju, 12 posto obnovi zgrada, 10 posto javnoj upravi i pravosuđu, pet posto zdravstvu i četiri posto tržištu rada i socijalnoj zaštiti.

To su ujedno šest područja koja su obrađena u dokumentu u kojemu se kao lajtmotiv kroz sva područja provlače digitalizacija i zelena energetska tranzicija.

Komentari

Vaš komentar