Treba li nam Fina? “Više od 2.500 zaposlenih nemaju stvarne funkcije, oni glume”

Biznis 14. lip. 202212:19 > 13:033 komentara
Podijeli:
Izvor: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

Skoro uvođenje eura potaknulo je hrvatsku administraciju na prve korake prema prilagodbi, a jedna od onih koje su prošlog tjedna zaokupile pažnju javnosti bila je i najava da će se promijeniti - Ovršni zakon. Ministarstvo pravsuđa i uprave došlo je do zaključka da će cijeli proces biti jednostavniji ako sve radi jedan subjekt pa je izbor pao na, često prozivanu kao suvišnu instituciju - Financijsku agenciju, Finu. Često se može čuti kako takva agencija ne postoji nigdje drugdje u svijetu. Zbog toga smo odlučili provjeriti čime se sve bavi Fina, koliko ima zaposlenih, ali i kako bi administrativni sustav mogao izgledati bez nje.

SDK, ZAP, pa Fina

Fina pod tim imenom postoji od 2002. godine, ali sama institucija postoji mnogo duže. Prije Fine, bio je je to Zavod za platni promet, a još prije ZAP-a, Služba društvenog knjigovodstva. Ova Služba je u Jugoslaviji jedina mogla obavljati transakcije platnog prometa, a kad je 1993. prerasla u ZAP, zadržala je monopol na tom polju sve do 2002. godine.

Država je 2002. donijela Zakon o Financijskoj agenciji i ona je tada naslijedila sva prava i imovinu ZAP-a, ostajući pri tom u vlasništvu države.

Danas Fina tvrdi kako, iako je u državnom vlasništu, posluje isključivo na tržišnom principu.

“Fina je vodeći nacionalni pružatelj financijskih, elektroničkih (IT), podatkovnih i drugih usluga, a korisnici njezinih usluga uključuju financijske institucije, državna i javna tijela, poslovne subjekte i građane. Zbog svog specifičnog ustroja, resursa, kompetencija i područja djelovanja ima širok i mnogobrojan spektar dionika s kojima raste, razvija se i o njima brine.

Osnivač Financijske agencije je Republika Hrvatska te sukladno Zakonu o Financijskoj agenciji, Fina obavlja niz poslova za državu koji su joj dodijeljeni, a koji su od javnog interesa”, odgovaraju na naš upit o poslovima koje obavljaju iz Fine.

Što Fina radi?

Iz Financijske agencije su za N1 pojasnili i što točno rade.

Poslovi za koje je Fina ovlaštena su, između ostalog:

informatičko-tehnološka podrška radu sustava državne riznice, sustavu prikupljanja javnih prihoda, REGOS-u (prijam i kontrole naloga za plaćanje vezanih uz RS obrazac, uparivanje podataka zajedno s REGOS-om, s podatcima na nalozima za plaćanje javnih davanja, dostave naloga za plaćanje po izvršenom usklađivanju na izvršenje u ovlaštenu organizaciju za obavljanje platnog prometa u kojoj se vodi račun platitelja), i registrima osiguranika;

poslovi prikupljanja, obrade, objave i dostave podataka iz različitih izvora te osiguravanja povezivanja i višenamjenske uporabe podataka iz registra za daljnju evidencijsku, analitičku i informativnu uporabu u ministarstvima i Vladinim službama za potrebe državne statistike i javnosti.

statistiku financijskih tokova evidentiranih kod ovlaštenih organizacija, izrađuje analize, bonitetne i druge informacije te obavlja druge poslove određene propisima i na osnovu ugovora, te u tu svrhu:

– prikuplja, obrađuje, objavljuju i dostavlja podatke iz propisanih statističkih izvješća,

– prikuplja i obrađuje podatke iz poreznih bilanci poslovnih subjekata i dostavlja ih tijelima nadležnim za porezni nadzor

– prikuplja, obrađuje i dostavlja podatke o dioničkim društvima i velikim poduzećima u skladu sa zakonom o vrijednosnim papirima

– prikuplja i objedinjuje podatke o novčanim primitcima i izdatcima poslovnih subjekata

– prikuplja i objedinjuje podatke o nepodmirenim obvezama evidentiranim na računima poslovnih subjekata u bankama.

Također, Fina prikuplja, obrađuje i publicira podatke utvrđene programom statističkih istraživanja RH, prikuplja, priprema i objedinjuje podatke o poslovnim subjektima te vodi odgovarajuće registre, vodi i druge registre, evidencije i zbirke podataka za potrebe države i drugih subjekata. Sudjeluje u većim statističkim akcijama i popisima te obavlja druge aktivnosti na osnovu odgovarajućih propisa, odnosno ovlasti te ostale poslove za potrebe RH, jedinica lokalne i regionalne samouprave utvrđene posebnim zakonima ili drugim propisima.

Financijska agencija obavlja i sljedeće komercijalne djelatnosti: Uslugu u ime i za račun komercijalnog bankarstva, distribucije i obrade gotovine u ime HNB-a, vodi sustave za međubankovne obračune (NKS), nacionalni sustav za izdavanje javnih ključeva – Registra digitalnih certifikata, operativno vođenje drugih javnih i komercijalnih registara te druge djelatnosti utvrđene statutom Agencije.

“Ovlašteni smo Zakonom o Financijskoj agenciji pružati usluge poduzetnicima i drugim pravnim i fizičkim osobama u ostvarivanju njihovih zakonom propisanih prava i obveza, usluge pribavljanja podataka, isprava, odobrenja i drugih akata elektroničkim putem od nadležnih državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima, a po potrebi i usluge dostavljanja tih podataka, isprava i akata tijelima nadležnim za odlučivanje o zahtjevima i drugim podnescima naručitelja usluga. Također, Fina je ovlaštena obavljati administrativno-tehničke poslove u vezi osiguravanja elektroničkog povezivanja tijela državne uprave, drugih državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima te na zahtjev nadležnih državnih tijela pružati informatičko-tehnološku podršku u poslovima nadzora i kontrole pravnih subjekata.

Financijska agencija također obavlja niz poslova za koje je i drugim pravnim propisima, poput Ovršnog zakona, Zakona o računovodstvu, Uredbe o organizacijskim i tehničkim standardima za povezivanje na državnu informacijsku infrastrukturu itd.”, odgovaraju iz Fine na upit N1.

Koliko zaposlenih Fina ima?

Ako ste pretpostavljali da se radi o gigantskom broju zaposlenih, niste pogriješili.

Na naš upit iz Fine su odgovorili kako su “na dan 9. lipnja imali 2.651 zaposlenog u Hrvatskoj, a zaposlenih u inozemstvu nemaju”.

Na naše pitanje koje to poslove obavlja Fina, a ne bi ih mogle raditi druge institucije, iz Fine nisu konkretno odgovorili.

Razgovarali smo stoga s Damirom Novotnyjem i Markom Rakarom.

“Preživjeli bismo bez Fine”

“Fina je relikt prošlosti”, kaže financijski analitičar Davor Novotny koji podsjeća na činjenicu da je Fina nastala iz Službe društvenog knjigovodstva, odnosno Zavoda za platni promet kada joj je, nakon neuspjelog pokušaja da se transformira i privatizira, vlada Ivice Račana dodijelila neke javne ovlasti koje su omogućavale ostvarivanje profita od kojega je agencija tada mogla preživjeti. Prema Novotnyjevim riječima, ovakav javni servis ne postoji u razvijenim zemljama, a ni u zemljama koje su nastale raspadom Jugoslavije ne postoji ovakav tip javne agencije. “Njihova uloga u finanijskom sustavu je nedefinirana i prilično nepoznata”, kaže Novotny.

“Ja kao korisnik ne mogu definirati njenu ulogu. Fina u poslovnom sektoru nije osobito korisna. Vlada im je dodijelila neke ovlasti u ovršnom procesu, to u drugim zemljama rade banke i vjerovnici, ne postoji takav sustav kao u Hrvatskoj. Rekao bih da je zakonodavac pronalazio poslove samo da bi ta agencija mogla opstati. Ona se djelomično transformirala u bonitetnu agenciju, koja prodaje informacije korisnicima, ali ona te informacije prikuplja tako da je zakonodavac rekao da smo joj obvezni to dostavljati. To u razvijenim zemljama rade privatne agencije”, objašnjava Novotny.

“Rekao bih, preživjeli bismo bez nje”, zaključuje Novotny.

Mastodont iz vremena socijalizma

Informatički stručnjak Marko Rakar mnogo je izravniji od Novotnyja. Za njega nema dvojbe da Finu treba ukinuti jer ne služi ničemu, ali nije siguran da će do toga ikada doći.

“Fina je anomalija, ne postoji ekvivalent Fini u zapadnom svijetu. To je institucija koja nigdje drugdje ne postoji i nema razloga da postoji ni u Hrvatskoj”, kaže Rakar dodajući i kako veći dio poslova koji Fina obavlja nikome ne treba. “Da ih ukinemo sutra, nikome ne bi nedostajali”, govori objašnjavajući kako bi se oni poslovi koji ipak nekome trebaju, lako vratili tamo gdje su i prije bili.

“Oni imaju više od 2.500 zaposlenih koji još ne znaju da su bez posla. Oni nemaju stvarne funkcije, oni glume. Možete doći platiti na šalteru neki račun, to možete u svakoj banci i pošti”, kaže Rakar dodajući da je podatke koje prikuplja Fina moguće prikupiti i na najjednostavnijoj stranici, a to što Fina razvozi gotovinu može raditi i bilo koja druga privatna tvrtka.

“Oni nemaju nijednu jedinu funkciju koju netko drugi već ne obavlja ili je ne bi obavljao jeftinije i bolje od njih”, kaže.

Ipak, Rakar ne vidi da ćemo se Fine tako skoro “osloboditi”. “Mi smo mentalno još uvijek u socijalizmu. Država voli te mastodonte, nepotrebne, koji vrte milijarde i kroz njih se namiruju politički interesi…”, govori Rakar.

Ipak, na pitanje smatra li da će javni aparat u neko dogledno vrijeme ipak funkcionirati bez Fine jer će biti ukinuta kaže: “Nije realno da će se to skoro desiti. No nema nikakve dvojbe da je Fina apsolutno nepotrebna bila kome.”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar