U Newsroomu je gostovao makroekonomist Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, Matija Kroflin. Govorio je o inflaciji i rastu cijena.
Za početak je komentirao izjavu guvernera HNB-a Vujčića o potencijalnom rastu kamatnih stopa:
“Rekao bih da je Vujčić primarno mislio na sebe i HNB prilikom te izjave jer kada se dogode neki potresi u financijskom sustavu uvijek se pita gdje bio HNB i što je radio. Sada potencijalno u vrlo negativnom raspletu ove inflacije zaista može doći do rasta kamatnih stopa i ako do toga dođe on može reći: ‘Evo mi smo rekli, upozoravali’ i tu je uzeo dosta ekstremnu situaciju”, kaže.
Daje i: “To je alibi izjava”.
VEZANE VIJESTI
“Inflacija je potaknuta rastom cijena energenata”
“Činjenica je da je ova situacija oko inflacije ubrzala normalizaciju monetarne politike, a to u suštini podrazumijeva povećanje kamatnih stopa. Normalizacija bi značila smanjenje otkupa vrijednosnih papira od strane centralnih banaka, dakle, manju emisiju novog novca u ekonomiju što onda posljedično diže kamatne stope. Nažalost, građani će s određenim odmakom osjetiti to u povećanju kamatnih stopa.
No trenutak, tempo i dinamika kako će se to događati teško je predvidjeti. Prebrza reakcija monetarne politike bi sigurno u ovom trenutku bila pogrešna. Europska centralna banka je već dva puta tijekom dužničke krize prerano podigla kamatne stope i ne vjerujem da će u ovom slučaju brzati. To je na stolu ako situacija izmakne kontroli”, objašnjava.
Kaže i kako je inflacija primarno potaknuta rastom cijene energenata, pokidanim dobavnim lancima, koji su posljedica covida, a sve to utječe na cijenu sirovina i repromaterijala, što se na koncu prelijeva na potrošačke cijene.
“Ako se to normalizira tijekom iduće godine, a vjerujem da hoće jer morate računati da smo 2020. imali pad cijene energenata od 10%, ma sada imamo rast od 14%, ja se nadam da se to početkom iduće godine može normalizirati i da ćemo se vratiti na prihvatljive razine rasta cijena”, veli.
“Iz PDV-a se moraju pokrpati određene rupe”
Rekao je i kako indeks potrošnje ne pogađa precizno potrošnju svačije potrošačke košarice.
“Činjenica je da inflacija najgore pogađa one najsiromašnije slojeve društva. Zato Europska komisija daje sugestije da vlade upravo u tom segmentu pokušaju kreirati određene mjere, kako bi tom sloju društva pomogli. Mi smo tražili od države da bude proaktivna”, kaže.
Je li Vlada mogla što drugo osim ograničavanja cijena goriva?
“Koji je drugi način? Da smanjite PDV ili trošarine, no što se onda događa? Vi smanjite PDV ili trošarine, ali onda cijene goriva rastu sljedeći tjedan, onda opet smanjujete, ali dokle? Iz PDV-a se moraju ove godine pokrpati određene rupe koje imamo od covid potpora. Nije to samo tako.
Naš porezni sustav uopće nije prilagođen da bi se nosio s krizama pout ove covid krize. Naš porezni sustav je u potpunosti potrošno orijentiran, dok poreza na imovinu nemamo. Pokušaj uvođenja poreza na nekretnine je bio možda prvi korak da idemo ka pravednijem i manje štetnom oporezivanju od poreza na potrošnju”, veli.
Naglasio je i kako su jedan od glavnih razloga, zašto prijedlog poreza na nekretnine nije prošao, interesni krugovi vezani za banke.
“Sreća je da Hrvatska proizvodi 60% električne energije”
Govorio je i o broju od 700.000 ljudi u Hrvatskoj koji su siromašni ili su na rubu siromaštva.
“Inflacija potencijalno može imati vrlo negativan efekt na životni standard i ove brojke učiniti još lošijima. Ako se ne varam Vlada je zacrtala cilj smanjenja broja siromašnjih za oko 120.000 ljudi. Ako bi se inflacija nastavila to bi sigurno ugrozilo taj cilj. Vlada ne može regulirati cijenu mesa, salate graha, no može u slučaju esklalacije dalje pomagati najugorženijima, financirati troškove energije.
Cijena struje nam je zasad stabilna, Ćorić kaže da do četvrtog mjeseca neće biti promjena, ali ako tada bude tu bi Vlada trebala intervenirati ili putem vaučera, ne isključivati ljude, postoje različiti mehanizmi. Sreća je da Hrvatska proizvodi oko 60% električne energije i može donekle utjecati na cijene. Drugi segment je povećanje minimalne plaće”, govori.
“Vujčićeva izjava je neodmjerena”
Izjavu da je Hrvatska fenomenalno mjesto za život odbio je komentirati.
“Rekao bih da Vlada razumije da je ovom ne samo socijalno-ekonomski nego i politički vrlo osjetljivo pitanje i vidjet ćemo kako će se situacija razvijati sljedećih tjedana i hoće li se povlačiti još koji potez. Rekao bih da su svjesni da prijeti opasnost od inflacije. Rekao bih da su njihove reakcije još oprezne. Pitanje je li neka druga reakcija, osim ograničavanja cijena potrebna. Inflacija je potencijano opasna, no ne trebamo je ni preuveličavati jer bi to bilo dolijevanje uja na vatru.
Situacija nije dramatična, nije eskalirala. Imam osjećaj da se u medijima od nekih aktera izbacuju prilično katastrofične izjave. Moramo imati na umu najuroženije skupine, međutim ne potencirati dodatan rast cijena. Zapravo stvarate inflacijska očekivanja, ako stalno govorite o rastu utječete i na prosječne ljude, primjerice prodavača na štandu, ako vidi predviđanja da će rasti cijena goriva, mogao bi dodati još koju kunu na cijenu svoje salate i tako se otvara ciklus koji je jako teško zaustaviti”.
Naposljetku je dao finalni komentar na Vujčićevu izjavu:
“U ovom trenutku to je bila prilično neodjemjerena izjava”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!