Središnje banke najviše brinu inflacija, covid i dug

Biznis 07. srp. 202111:48
Podijeli:
Izvor: Fabrice COFFRINI / AFP

Inflacija najviše brine menadžere središnjih banaka koji upravljaju financijskom imovinom, a strahuju i od neuspjeha u suzbijanju covida 19 i naglog rasta javnog duga, pokazalo je u srijedu istraživanje švicarske banke UBS.

Nešto više od polovine ispitanika, njih 57 posto, smatra inflaciju i nekontrolirani rast prinosa na dugoročne državne obveznice najvećom prijetnjom za svjetsko gospodarstvo u ovoj godini, utvrdio je UBS u Godišnjoj anketi menadžera rezervi u središnjim bankama.

Njih 79 posto strahuje od neuspjeha u borbi protiv pandemije, a 71 posto zabrinjava javni dug.

Polovina njih procjenjuje da će virus biti suzbijen tek nakon 2022. godine.

U anketi su sudjelovali menadžeri gotovo 30 središnjih banaka, a provedena je u travnju i lipnju.

“Inflacija se ponovo probila među rizike koji najviše zabrinjavaju menadžere središnjih banaka”, konstatira u izjavi za Reuters Massimiliano Castelli, čelnik UBS-ova odjela za savjetovanje i tržišta državnih obveznica.

“Većina kaže da očekuju njezino jačanje, ali ne na jako visoku razinu. Zato se čini da u zajednici središnjih banaka prevladava mišljenje da je jačanje inflacije kojem svjedočimo prolazna pojava”, dodaje Castelli.

Među rizicima povezanim s ulaganjima deviznih rezervi, glavni su izvor zabrinutosti, koji navodi 86 posto ispitanika, i dalje niži i negativni prinosi u kategoriji imovine s fiksnim prinosima.

Više od dvije trećine anketiranih procjenjuje da će američka središnja banka podići ključne kamatne stope 2023. godine, a njih 30 posto predviđa da bi to mogla napraviti već 2022.

Europska središnja banka (ECB) trebala bi po njihovim procjenama krenuti nešto kasnije – samo trećina ispitanika predviđa da će ECB podići ključne kamatne stope 2023. godine, 41 posto očekuje povećanje u 2024., a njih 26 posto još kasnije.

Upitani koliko bi daleko vodeće središnje banke mogle ići kako bi u slučaju potrebe poduprle tržišta i gospodarstvo, njih 58 posto smatra da bi američki Fed mogao odlučiti kontrolirati krivulju prinosa.

Istraživanje je pokazalo i kontinuirani trend diversifikacije rezervi u svim kategorijama imovine. Dionice su prihvatljiva imovina za više od 40 posto središnjih banaka, a obveznice gospodarstava u nastajanju za njih 54 posto.

Uočen je pak pomak prema pojačanoj zaštiti imovine od inflacije.

Gotovo 40 posto ispitanika očekuje i da će središnje banke u sljedeće tri godine uvesti digitalne valute, pokazalo je istraživanje UBS-a.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar