U Zagrebu je u utorak predstavljeno novo Global Entrepreneurship Monitor (GEM) istraživanje na temu 'Što čini Hrvatsku (ne)poduzetničkom zemljom?'. Istraživanje je predstavila profesorica ekonomije Slavica Singer, a na događaju su prisustvovali ministar gospodarstva Tomislav Ćorić, direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović te ekonomist Velimir Šonje. Nositelj istraživanja je CEPOR
Hrvatska u GEM istraživanju sudjeluje od 2002. godine; u 2019. godini u istraživanju je sudjelovalo 50 zemalja, dok je u 2020. (zbog COVID-19) sudjelovalo 45 zemalja koje doprinose stvaranju 88 posto svjetskog bruto domaćeg proizvoda.
Zdenko Adrović, šef HUB-a rekao je kako rezultati istraživanja omogućuju praćenje trendova i kako ono Vladi koristi kako bi oblikovala politike prema poduzetništva.
‘Stanje treba unaprijediti, i to je istraživanje pokazalo. Treba istaknuti da je društveni status poduzetnika ispod razine na kojoj bi trebao biti. 54 posto ispitanika je reklo da im je bavljenje poduzetništvo nije omogućilo viši status u društvu. Isto tako, bitno je reći da su 2019. i 2020. uvedeni novi pokazatelji koji pokazuju da se sve više ljudi planira baviti poduzetništvo. Problem je da imamo pad percepcije o prilikama – ljudi bi htjeli pokrenuti firmu, ali još uvijek ne znaju gdje krenuti. Imamo rupu u obrazovnom sustavu’, rekao je Adrović i dodao:
‘Banke su spremne povećati kreditiranje, ali nedostaje potražnje. Zahvaljujući visokoj kapitalizaciji banke imaju nepresušni sredstava, novaca ima, samo ga treba pametno plasirati’.
Tomislav Ćorić je izjavio kako je Vlada u protekle dvije godine gasila požare koji su proizišli iz covid krize:
‘U situacijama u kojima kuća gori, pitanje kvalitete farbe na zidovima je sekundarno. Neovisno o tome, ja bih rekao da ćemo svi zajedno biti puno bogatiji za spoznaje iz 2019. i 2020.’
Profesorica Slavica Singer, koja je vodila istraživanje u Hrvatskoj, poručila je kako je prije dvadesetak godina poduzetnicima bio nedostatak novca, a tog problema nema zahvaljujući, među ostalim, i EU fondovima.
‘Veći je problem, trebali bi učiniti da ljudi oslobode ovog osjećaja lakoće dobivanja novca. Ugroženi smo s pregršt novca i nismo oslobođeni korištenja tog novca. To je novac svih građana EU-a i postoji odgovornost kako se ti novci koriste’, poručila je. ‘Mi se mrcvarimo s kurikularnom reformom, a po poduzetničkim kompetencijama smo i dalje na dnu EU-a’, zaključila je Singer.
Istraživanje je pokazalo da okolina u našoj zemlji još uvijek djeluje na poduzetništvo više ograničavajuće nego stimulirajuće. Prema ocjenama stručnjaka, samo dvije komponentne (raspoloživost i dostupnost fizičke infrastrukture te dinamika domaćeg tržišta) djeluju stimulirajuće na poduzetnike. Kao ključna ograničenja navode se vladine regulatorni okvir, prisutnost značajnih barijera pri ulasku na tržište, niska razina transfera istraživanja u poduzetništvo te nedostatan doprinos osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja u izgradnji poduzetničkih kompetencija u mlade.
Percepcija o prilikama u neposrednoj okolini sudionika istraživanja stagnira, ali je Hrvatska na prvom mjestu u EU po iskazanim poduzetničkim namjerama što upućuje na sve veće učešće pokretanja poslovnih pothvata iz nužde, a ne zbog uočene prilike. Po percepciji o vlastitim sposobnostima za pokretanje vlastitog posla Hrvatska je također iznad prosjeka EU-a u protekle tri godine. Raskorak između visoke percepcije o osobnim sposobnostima i niže percepcije o prilikama otvara pitanje kako to da oni koji ne misle da su sposobni pokrenuti poslovni pothvat ne vide poslovnu priliku.
Istraživanje zaključuje da je zato jer prilika nema ili ih potencijalni poduzetnici ne znaju prepoznati što dovodi do pitanja “rupe” u obrazovnom sustavu. Društvene vrijednosti o poduzetništvu još su uvijek ispod prosječnih ocjena ispitanika u EU. Oko 60 posto naših ispitanika smatra da je biti poduzetnik dobar izbor karijere, što je konzistentno s činjenicom da je Hrvatska na vrhu EU po iskazanim namjerama pokretanja posla. Međutim, izuzetno niska percepcija o tome imaju li uspješni poduzetnici visok status u društvu je dodatan problem koji zahtjeva dodatne analize.
Poduzetnička aktivnost Hrvatske mjerena kroz ukupnu ranu aktivnosti i aktivnost “odraslih” poduzetnika (poduzeća starija od 42 mjeseca) pokazuje dvije različite situacije. U 2020. nastavljen je rast pokretanja novih firmi sa 9,6 na 12,7 posto i po tom pokazatelju Hrvatska je iznad prosjeku EU-a. Istovremeno, u razdoblju od 2018. do 2020., zadržava “gustoću” odraslih poduzeća (broj odraslih poduzeća na 100 stanovnika) na razini od 4,2 posto, što je samo 57 posto prosjeka EU-a.
Kada govorimo o poduzetničkoj demografiji, Hrvatska je značajnije “muška” zemlja jer je omjer novopokrenutih poslova 1,7 u koristi muškog spola, te i dalje postoji obrazac da u poduzetništvo ulaze obrazovanije osobe. Osim Zagreba i okolice, sve regije su lani ubilježile rast poduzetničke aktivnosti. Lika i Banija, regije s najnižom aktivnošću lani su imale najveći rast, a u te dvije regije je i dalje najviše ljudi koji u biznis ulaze iz nužde, odnosno kako bi zaradili za život, prenosi Tportal.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!