HNB: U 2021. očekuje se rast BDP-a od 5,9 posto

Ekonomija 12. tra 202116:19 > 16:30 0 komentara
Robert Anic/PIXSELL

Hrvatska narodna banka (HNB) revidirala je naviše projekciju gospodarskog rasta u ovoj godini, na 5,9 posto s prethodno projiciranih 4,9 posto, i to zahvaljujući očekivanjima snažnijeg oporavka domaće potražnje, ističe se u priopćenju iz središnje banke.

S obzirom na razmjerno povoljne recentne pokazatelje gospodarske aktivnosti, HNB je revidirao projekciju BDP-a naviše i u 2021. očekuje rast od 5,9 posto, navodi se u priopćenju objavljenom u ponedjeljak nakon održane sjednice Savjeta HNB-a. Prethodna procjena rasta BDP-a za 2021., iz prosinca lani, iznosila je 4,9 posto.

U HNB-u pritom ove godine očekuju snažniji oporavak domaće potražnje, dok su očekivanja rasta inozemne potražnje nešto ublažena pod utjecajem pogoršanja epidemiološke situacije u većini europskih zemalja u proteklim mjesecima i razmjerno sporog procjepljivanja.

No, napominju da projekciju realne stope rasta BDP-a prate naglašeniji negativni rizici, koji se ponajprije odnose na pretpostavke o razmjerno uspješnoj turističkoj sezoni uz znatan porast prihoda od turističke potrošnje stranih gostiju u odnosu na proteklu godinu.

Nepovoljni scenarij predviđa rast BDP-a od 2,8 posto

Osim osnovnog, HNB je stoga procijenio i alternativni, pesimistični, scenarij koji pretpostavlja znatno nepovoljniju epidemiološku situaciju u Hrvatskoj i svijetu kao i dužu primjenu restriktivnih mjera. Uz negativne učinke na osobnu potrošnju, investicije i prihode u turizmu, rast realnog BDP-a u nepovoljnom scenariju mogao bi u 2021. godini iznositi 2,8 posto, ističe se dalje u priopćenju.

Također, navodi se kako se u 2021. očekuje prigušeni oporavak na tržištu rada, jer je negativna reakcija tržišta rada na snažan gospodarski pad u 2020. bila znatno slabije izražena.

Prosječna stopa inflacije mogla bi dosegnuti 1,7 posto

Nadalje, očekuje se i jednokratno ubrzavanje prosječne godišnje inflacije potrošačkih cijena zbog rasta cijena nafte i drugih energenata, pa bi prosječna stopa inflacije mogla dosegnuti 1,7 posto.

U takvom makroekonomskom okružju, iz HNB-a ističu da će nastaviti jačati ekspanzivni karakter monetarne politike, održavajući pritom stabilnost tečaja kune prema euru.

Zadržavanje salda na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u pozitivnom području, unatoč snažnom padu prihoda od turističke potrošnje stranih gostiju u odnosu na 2019., poduprijet će takvu monetarnu politiku i stabilnost tečaja, navode dalje u priopćenju.

Zbog covida raste rizičnost kreditnog portfelja banaka

Na Savjetu je razmotreno i izvješće o bankovnog sustavu u 2020. Kako se navodi, lani je imovina kreditnih institucija porasla za 7,3 posto, a taj rast je financiran povećanjem depozita kućanstava i nefinancijskih društava te izvora od domaćih financijskih institucija.

Povećanje imovine uglavnom je usmjereno u likvidna sredstva, pritom najviše na računima za namiru kod HNB-a te u kreditnu aktivnost. Najviše je poraslo kreditiranje državnih jedinica, a povećanje kredita nefinancijskim društvima pretežito je rezultat rasta u prvom tromjesečju. Povećanje kredita kućanstvima ostvareno je isključivo na osnovi rasta stambenih kredita, potaknutog državnim programom subvencioniranja tih kredita, kaže se u priopćenju.

Međutim, utjecaj pandemije covida-19 ogleda se u znatnom povećanju rizičnosti kreditnog portfelja. Ponajprije se to odnosi na porast kredita koji još nisu u statusu neispunjavanja obveza kod kojih je utvrđen znatan porast kreditnog rizika (tzv. faza 2.), a primjetan je i porast neprihodujućih kredita (NPL-ova). Udio NPL-ova ipak se blago smanjio, na 5,4 posto s 5,5 posto krajem 2019., zahvaljujući rastu visokokvalitetne imovine i daljnjim prodajama neprihodujućih potraživanja, ističu iz središnje banke.

Na moratorije kućanstvima odnosilo se 3,3 milijarde kuna

Na kraju 2020. stanje preostalih moratorija iznosilo je 24,5 milijarda kuna, što odgovara visini od 6,3 posto ukupnih kredita i predujmova.

Na moratorije kućanstvima odnosilo se 3,3 milijarde kuna, na nefinancijska društva odnosilo se 11,5 milijarda kuna, a na moratorije odobrene ostalim sektorima odnosilo se 9,7 milijarda kuna. U odnosu na kraj rujna moratoriji smanjili su se za 11,2 milijarde kuna (31,5 posto), odnosno nešto manje od iznosa dospijeća predviđenog u četvrtom tromjesečju.

Do kraja lipnja 2021. dospijeva gotovo cjelokupan iznos preostalih moratorija odobrenih nefinancijskim društvima i kućanstvima, a do kraja rujna 2021. dospijevaju i moratoriji odobreni ostalim sektorima. Iako se udio faze 2. u izloženostima na koje su primijenjeni moratoriji u odnosu na rujan neznatno smanjio, na 29,8 posto, kvaliteta tih izloženosti ipak se pogoršala, na što upućuje povećanje udjela faze 3. (neprihodujući krediti), s 2,8 posto na kraju rujna na 5,1 posto na kraju prosinca 2020., navode iz HNB-a.

Porasla likvidnost sustava

Troškovi nastali prepoznavanjem kreditnog rizika i smanjeni prihodi iz poslovanja više su nego prepolovili dobit bankovnog sustava i zamjetno smanjili njegovu profitabilnost u odnosu na 2019. Likvidnost sustava dodatno je porasla pod utjecajem mjera za njezino očuvanje, uz nastavak trenda transformacije oročenih depozita u transakcijske. Kapitaliziranost sustava pojačana je nalogom HNB-a zaključivanjem dobiti ostvarene 2019. u kapital i očuvana učincima ciljanih izmjena bonitetnoga regulatornog okvira (tzv. brzo rješenje za CRR).

Savjet HNB-a dao je Nadzornom odboru Karlovačke banke suglasnost za imenovanje Željke Surač predsjednicom uprave i Marina Rade za člana uprave te banke, zaključuje se u priopćenju, u kojem se još navodi i da je na sjednici usvojena i odluka o financijskim izvještajima HNB-a za 2020.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!