Novotny: Porez na imovinu bi se morao naći na repertoaru Vlade u kratkom roku

Biznis 01. kol 202221:19 > 21:244 komentara
Podijeli:
Izvor: Pixabay

Ekonomski analitičar Damir Novotny za N1 je komentirao stanje s inflacijom i očekivanja za nadolazeće razdoblje.

“Snažan rast potražnje na globalnim tržištima u 2021. godini, nakon praktične suspenzije ekonomskih aktivnosti u 2020.g. kao posljedice pandemije, izazvao je kratkoročni rast cijena. Razvijene zemlje su desetljećima bile vrlo dobro opskrbljivane jeftinim robama iz azijskih zemalja, što je održavalo stope inflacije vrlo niskima. Štoviše, zatvaranje tržišta u 2020. godini je dovelo do snažnoga pada cijena, čak do paradoksalnih situacija negativnih cijena za neke burzanske robe (nafta) i kapital (negativne kamatne stope).

VEZANE VIJESTI

Fiskalne i monetarne intervencije u 2009. i 2020. godini, te jedno desetljeće povećavanje količine novca na tržištu dovelo nas je u 2021. g. Do situacije da je velika količina novca kod ekonomskih aktera u potrazi za manjom količinom roba. Azijske zemlje jednostavno nisu mogle isporučiti dovoljne količine robe koje su kućanstva gladna potrošnje i opskrbljena zalihama štednje bila spremna u kratkom roku kupiti”, rekao je Novotny.

Kako navodi, takva situacija je tipična za prvi val globalne inflacije, koji se dogodio koncem 2021. godine i početkom 2022.g.

“Agresija Rusije na Ukrajinu je povećala očekivanja o smanjivanju ponude energenata koje Rusija isporučuje na globalnom tržištu te posljedičnom kratkoročnom povećavanju špekulativne potražnje. To je izazvalo rast cijena nafte od oko 70 dolara u 2021.g. na razinu iznad 100 doalra za jedan barel početkom agresije. Uz rast cijena nafte, Ruska Federacija je iskoristila svoj monopolistički položaj na tržištu prirodnog plina u EU i naglo podigla cijene”, rekao je.

Rat u Ukrajini je, također, smanjio ponudu žitarica i uljarica na svjetskom tržištu.

“To je izazvalo nagli rast cijena ovih roba početkom 2021. godine. Međutim, cijene žitarica su počele rasti i sredinom 2021. godine kao posljedica velike potražnje za žitaricama od strane Kine, koja je u kratkom roku kupila sve raspoložive zalihe žitarica u cilju osiguravanja opskrbe hranom svoga velikog unutrašnjeg tržišta nakon otvaranja u 2021. godini”, rekao je.

Visoka zaduženost javnog sektora

Komentirao je tiskanje novca od strane centralnih banaka i utjecaj koji je to imalo na globalna tržišta.

“Inflacija po definiciji predstavlja monetarni problem. Ako postoji dovoljno novca kod kućanstava te ako se vlade mogu jeftino i lako zadužiti kod banaka te intervenirati na tržištu transferima prema kućanstvima i povećavati plaća u javnom sektoru, a na drugoj strani nema dovoljno robe na tržištu, tada se stvaraju svi uvjeti za rast cijena”, kaže Novotny.

Kaže da se inflacija u prvom krugu se vrlo lako može zaustaviti monetarnom kontrakcijom, odnosno smanjivanjem opskrbe tržišta novcem.

“Središnje banke to vrlo dobro znaju. Neusporedivo je teže zaustaviti inflaciju ”drugog kruga” kada se, kao posljedica pritiska sindikata, poslodavci u privatnom i posebno javnom sektoru, rast plaća automatski povećava (indeksira) sa stopom inflacije. U tom slučaju se stvaraju uvjeti za hiperinflaciju, u kojoj su plaće sigurni gubitnik.

Središnje banke razvijenih zemalja su se ustezale od naglog smanjivanja količine novca i povećavanja kamatnih stopa kako ne bi ugrozile ekonomski rast nakon covid krize u 2020. gd. i dubokog pada ekonomskih aktivnosti.

Također je visoka zaduženost javnog sektora, koja je nastala kao posljedica politika fiskalnih intervencija tijekom cijelog jednog desetljeća (20210-2020), jedan od razloga zašto središnje banke nisu povećavale kamatne stope i sužavale mogućnosti zaduživanja javnog sektora. To bi zasigurno moglo dovesti do dužničkih kriza u nekim zemljama, poput Italije”, navodi Novotny.

“Ulaganja u nekretnine nisu štednja”

Komentirao je izjavu ministra financija Marka Primorca kako porez na nekretnine “ne bi trebao biti na repertoaru Vlade”.

“Ministar Primorac očito odustaje od poreza na nekretnine koji je zagovarao kao znanstvenik i počinje govoriti kao političar koji ima kratkoročan pogled. Porez na nekretnine kao porezni oblik kojim se dugoročno osiguravaju prihodi jedinica lokalne samouprave imaju uvedene sve zemlje članice EU, pa čak i Srbija. U pravilu se primjenjuju porezi na nekretnine ”ad valorem” , dakle prema vrijednosti nekretnina.

U Hrvatskoj je prevladalo javno mišljenje kako su ulaganja u nekretnine štednja, što je dakako potpuno netočno. U suštini se radi o pogodovanju razvoju sive rentijerske ekonomije, koja plaća niske ili nikakve poreze, a uživa rentu položaja (u Jadranskoj Hrvatskoj i Zagrebu).

Argumenti da se zbog nesređenih zemljišnih knjiga ne može uvesti ovaj porezni oblik su također potpuno neprimjereni. Grčka vlada za vrije Aleksisa Tsiprasa je, pod pritiskom međunarodnih kreditora, je dodatne prihode ostvarivala upravo iz ovog poreznog oblika.

Bogati vlasnici nekretnina, uključujući Grčku pravoslavnu crkvu jednostavno nisu plaćali poreze. Tehnologije snimanja iz zraka su pomogla u utvrđivanju obveznika poreza na nekretnine. Njemačka vlada je nedavno utvrdila rok do kojeg porezni obveznici dužni poreznoj administraciji prokazati svu svoju nepokretnu i pokretnu imovinu gdje god se ona nalazila i tako omogućiti razrezivanje poreza na imovinu, ne samo na nekretnine”, rekao je.

Novotny kaže da bi se porez na imovinu morao naći na repertoaru Vlade u kratkom roku, kako bi se mogao rasteretiti rad i potrošnja (snižavanje PDV-a na hranu).

Ipak, navodi kako ne vidi naznake recesije.

“Recesija znači pad ekonomskih aktivnosti u dva uzastopna tromjesečja. Za sada recesija nije na vidiku, budući da je potražnja još uvijek snažna, potrošači su spremni i dalje trošiti svoje akumulirane dohotke i štednju. Međutim, ako se dogodi da ove zime tržište EU ne bude dovoljno opskrbljeno plinom, obustavljanje proizvodnje u energetski intenzivnim industrijama Njemačke može izazvati opći pad ekonomskih aktivnosti u svim europskim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj. Osobno me recesija onog tipa koju smo vidjeli u 2020. godini, dakle nagli pad ekonomskih aktivnosti i brzi oporavak, ne bi zabrinjavao. Neusporedivo je veća opasnost tzv. ”Stagflacija”, odnosno dugoročna stagnacija uz rast cijena.

VEZANE VIJESTI

Vrijeme povijesno niskih kamatnih stopa je iza nas. U narednim godinama možemo očekivati rast primarnih pa tako i sekundarnih kamatnih stope te smanjivanje ponude novca. To je nužnost ako želimo zaustaviti inflaciju i ”stagflaciju”, odnosno dugoročnu ”sekularnu stagnaciju”. Unatoč zagovaranju nastavka politike povećavanja ponude novca i ekspanzivne fiskalne intervencije od strane nekih zemalja – članica europodručja (Italija), ECB će morati radikalnije podizati kamatne stope te tako ”klasičnom ekonomskom politikom (štednje) ostvarivati keynesijanske makroekonomske učinke (ekonomski rast nakon kratkoročne recesije)”, rekao je.

“Vlada treba prestati s limitiranjem cijena”

Kaže kako su Vladine intervencije na tržištu pogrešne.

“Inflacija je monetarni problem i ne može se zaustavljati vladinim intervencijama na tržištu. Bilo kakvo zamrzavanje cijena će povećati špekulativnu potražnju, smanjiti količinu roba na tržištu i u konačnici povećati rast cijena. Novi empirijski dokazi se mogu pronaći za potporu ove tvrdnje u susjednoj Srbiji. Nakon vladinog zamrzavanja cijena šećera, ovog je proizvoda dnevne potrošnje nestalo s tržišta jer su ga pokupovali špekulanti.

Metoda regulacije cijene motornih goriva i vezivanje za kretanja na mediteranskom tržištu naftnih derivata je potpuno pogrešno, ako znamo da se s tog kratkoročnog tržišta tek manje količine goriva uvoze u Hrvatsku. Cijene sirove nafte su već tjednima u padu, na nekim tržištima su pale ispod 100$ za jedan barel, dok se cijene derivata zbog kratkoročne snažnije potražnje snižavaju. Niska razina konkurentnosti i praktični oligopol dva opskrbljivača hrvatskog tržišta (INA/MOL i PETROL) derivatima mora zabrinuti vladu.

Vlada treba prestati s limitiranjem cijena, koje zapravo povećavaju potražnju od strane najvećih potrošača te tako idu u korist potrošača koji imaju dovoljno dohodaka i ne pomažu najugroženijim kućanstvima. Energetski vaučeri bi bila neusporedivo učinkovitija i socijalno pravednija mjera u borbi protiv visokih cijena energenata.

Tržište goriva je potrebno potpuno liberalizirati, poticati veću konkurenciju (u tome je vlada u sukobu interesa zbog udjela u INA-i) te prepustiti tržišnom mehanizmu da uspostavi ravnotežne cijene. To se već dogodilo na konkurentom tržištu sirove nafte, to se mora dogoditi i na tržištu naftinih derivata”, poručio je Novotny.

Napominje kako daljnje intervencije na tržištu nafte nemaju smisla.

“Cijene sirove nafte su u padu već nekoliko tjedana. Nafte na tržištu ima dovoljno. Naime u proteklih tri desetljeća globalna potražnja za sirovom naftom je bila svake godine veća od potražnje. Usporavanje ekonomskih aktivnosti u Kini bi moglo izazvati pad globalne potražnje, dok bi povećavanje proizvodnje u arapskim zemljama te otvaranje nabavnog tržišta Irana i Venezuele, moglo dovesti do povećavanja potražnje i pada cijena.

Uz energetsku tranziciju prema energiji iz obnovljivih izvora te štednjom energije (razbacivanje jeftinom energijom je u proteklim desetljećima bilo izraženo) vrlo će vjerojatno dovesti do stabiliziranja cijena sirova nafte ispod 100 dolara po barelu.

Unatoč visokim cijenama derivata, potražnja za motornim gorivima u Hrvatskoj nije smanjena. To znači da su potrošači spremni platiti visoku cijenu. Zbog toga intervencija u cijene naftnih derivata nema ekonomskog smisla”, rekao je.

“Gotovo je vrijeme jeftinog ruskog plina”

Europska komisija predložila je prošli tjedan da 27 članica EU-a smanji potrošnju plina za 15 posto, kako kaže Novotny, to je rezultat višegodišnjeg oslanjanja na ruski plin.

“Europa, ali i Hrvatska, je desetljećima vjerovala kako će vrijeme jeftinog ruskog plina beskonačno trajati. Sada vidimo koliko je stvaranje ovisnosti o praktično jednom ruskom opskrbljivaču bilo potpuno pogrešno, te kako je izgradnja alternativnih dobavnih pravaca i infrastrukture za opskrbu ukapljenim plinom bila korisna. Međutim, unatoč desetljećima zagovaranja zemnog plina kao jeftinog energenta, u čemu su sudjelovali i hrvatski znanstvenici (plinifikacija Hrvatske je započela 1970-tih) , danas je vrijeme punog zakreta prema obnovljivim izvorima energije koji su lokalno dostupni.

Smanjivanje potrošnje za 15 posto u EU će zasigurno utjecati na smanjivanje cijene ruskog plina – Gazprom jednostavno mora puštati plin prema Europi kako bi izbjegao oštećenja plinovodne infrastrukture tijekom zime. Smanjena potrošnja plina u kratkom roku će izazvati velike probleme kod industrija koje su ovisne o ruskom plinu, poput njemačkog kemijskog konglomerata BASF ili hrvatske Petrokemije. Kućanstva će se lakše prilagoditi”, rekao je Novotny.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram

Komentari

Vaš komentar