N1 doznaje: Prodali Rusi Fortenovu ili ne, Vujnovac ne može izgubiti

Ekonomija 30. kol 202208:30 > 19:45 1 komentar
Borna Filic/PIXSELL

Danas, točno u podne, ponovno će se na istom mjestu, u Amsterdamu, pokušati održati Skupština suvlasnika Fortenova grupe, doznaje N1. Dnevni red je nepromijenjen, ključna točka je ista kao i 18. kolovoza – otkup udjela ruske Sberbank za 500 milijuna eura, i to sredstvima same kompanije. Ostalim ulagačima očito se žuri, jer svaka nova serija sankcija povećava rizik da sama Fortenova zbog 43% suvlasništva Sberbanka dospije pod neki oblik nadzora, ili bude u nemogućnosti financirati se na financijskom tržištu EU.

A što se dogodilo, odnosno nije dogodilo 18. kolovoza? Na sve naše upite u Fortenova grupi su ostali gluhi, međutim iz dokumentacije za novu skupštinu jasno je da nije bilo propisane većine koji u slučaju ove kompanije za pojedine odluke iznosi čak i 66% svih udjelničara. Budući da se dnevni red nije promijenio, a ni okolnosti (Sberbank i dalje ne može glasati zbog sankcija), lako je moguće da je ova današnja sjednica samo formalnost koju treba ispuniti uoči treće skupštine, za koju dobro obaviješteni izvori kažu da je već zakazana za kraj rujna.

VEZANA VIJEST

Zašto tri skupštine? Zato što sam društveni ugovor o osnivanju Fortenova grupe kaže da, ako skupština na dva uzastopna zasijedanja ne uspije potvrditi neku odluku zbog nedovoljne većine, istu odluku može donijeti 75% prisutnih glasača na trećem zasijedanju. Dakle, Sberbank ne može prisustvovati zbog sankcija, ali na eventualnoj trećoj skupštini njegovih 43% glasova neće se uzimati u obzir, dok će npr. 29% udjela Pavla Vujnovca, drugog najvećeg suvlasnika, na tom zasijedanju težiti 51% glasova! I za izglasavanje bilo kakve odluke u svoju korist treba podršku još samo 14% suvlasnika. Takav odnos snaga Vujnovca pretvara već na sljedećoj skupštini u osobu koja odlučuje o sudbini Fortenova grupe, jer postaje i nemoguće bilo što izglasati bez njegove podrške.

I dalje nije jasno kako Fortenova misli financirati ovu operaciju, budući da uskoro mora refinancirati i više od milijardu eura vlastitih dugova koji dospijevaju sljedeće jeseni. Je li upravo u tu svrhu najavljena javna ponuda dionica tvrtki iz sastava grupe? I što kad jednom ruski udjeli završe u trezoru? Skupštinare Uprava uvjerava da je to samo privremeno, ali ne pojašnjava sljedeće korake. Jedna od opcija je svako i “brisanje” tih udjela, što akteri za sada nisu ni potvrdili ni demantirali.

Druga opcija je da doista postoji kupac iz sjene, a za tu su titulu popilično koordinirano u posljednja dva dana neki hrvatski mediji kandidirali naše mirovinske fondove. Upitno je koliko je to za njih isplativa ponuda obzirom da oni uglavnom nastupaju kao “pasivni” suvlasnici, a u Fortenova grupi odvija se prava suvlasnička drama. U nekim prijašnjim pričama nisu se dobro proveli ni oni, a ni naše buduće mirovine. Pitanje smo uputili svim hrvatskim društvima za upravljanje mirovinskim fondovima, a za sada se oglasilo samo Raiffeisen društvo za upravaljanje mirovinskim fondovima, i to jednom rečenicom: “Nismo u mogućnosti komentirati potencijalna ili realizirana ulaganja radi ispunjenja naših zakonskih obveza”.

I za kraj – čak ni scenariji u kojem kupac iz sjene kupi udio Sberbanka, ili ta operacija čak propadne, ne umanjuju moć Pavla Vujnovca. Jer, Skupština bi danas, ili najkasnije krajem rujna, trebala usvojiti i nova pravila po kojima većina više nije postotak udjela, već prisutnih glasača, i iznosi 70%. To znači da bi Vujnovac sa svojih najmanje 29% udjela u vlasništvu bio na korak do toga da može uvjetovati svaku odluku. Također, nova pravila predviđaju i da bi, ako najmanje 35% suvlasnika bude pod sankcijama, potrebna većina pala na 60% prisutnih. To pak znači da je i u slučaju neuspjeha u operaciji isplate Sberbanka on na samo nekoliko postotaka do potpune kontrole kompanije. Jer dok je plan o otkupu ruskog udjela možda upitan, usvajanje novih pravila u ovom trenutku teško da nešto ili netko može zaustaviti.

Imovinu fondova ulažemo u skladu s odredbama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, kao i Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima radi povećanja vrijednosti imovine mirovinskog fonda, uz uvažavanje načela sigurnosti, razboritosti i opreza, te smanjenja rizika raspršenošću ulaganja.

Ulaganja fondova pod našim upravljanjem tako diverzificiramo s obzirom na dozvoljene klase imovine, geografsku strukturu, ali i po raznim izdavateljima vrijednosnih papira i ostalih financijskih instrumenata. Mirovinski fondovi su institucionalni investitori, te se svako ulaganje i/ili neulaganje, početak i/ili prestanak ulaganja, te svi elementi svakog pojedinog ulaganja pomno prate i analiziraju”, poručili su iz Erste.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare