Gospodarstva u nastajanju moraju se pripremiti za podizanje ključnih kamatnih stopa u SAD-u, a ako ga Fed ubrza, mogla bi se suočiti s odljevom kapitala i slabljenjem domaćih valuta, upozorio je Međunarodni monetarni fond (MMF).

Američko gospodarstvo trebalo bi snažno rasti, a inflacija bi u drugom dijelu godine trebala oslabiti, napisali su MMF-ovi ekonomisti u objavi na blogu.

Američka središnja banka najavila je u prosincu da će zbog jačanja inflacije ubrzati tempo gašenja monetarnih potpora gospodarstvu u koronakrizi, podsjećaju.

Bude li ih gasila postupno, uz jezgrovite i jasne poruke, to neće u većoj mjeri utjecati na gospodarstva u nastajanju jer će inozemna potražnja ublažiti udarac većih troškova financiranja, drže MMF-ovi stručnjaci.

No, Fed bi mogao ubrzati tempo podizanja kamatnih stopa budu li cijene rasle snažnije no što se očekivalo, zbog rasta plaća u velikom broju sektora odnosno dugotrajnih poremećaja u opskrbi, dodaju.

“Gospodarstva u nastajanju trebala bi se pripremiti za potencijalno intenziviranje gospodarskih turbulencija”, poručuju, ističući rizike bržeg podizanja ključnih kamatnih stopa u SAD-u i opetovanog širenja zaraze covidom 19.

Čelnik Fedovog ogranka u St. Louisu James Bullard rekao je nedavno da bi središnja banka mogla podići kamatne stope već u ožujku, nekoliko mjeseci ranije no što se očekivalo, i da je sada u “poziciji” da još agresivnije krene u borbu protiv inflacije, bude li potrebno.

Ubrza li Fed podizanje kamatnih stopa, to bi moglo uzdrmati financijska tržišta i pooštriti uvjete financiranja na globalnoj razini, a ako paralelno oslabi američka potražnja i trgovina, rezultat bi moglo biti povlačenje kapitala iz gospodarstava u nastajanju i slabljenje njihovih valuta, ističu.

Tržišta u nastajanju s visokom razinom javnog i privatnog duga, velikom izloženošću stranim valutama i nižim saldom na tekućim računima platne bilance već bilježe veća kretanja domaćih valuta prema dolaru, napominju u MMF-u.

Zato bi zemlje u toj skupini koje bilježe pojačane inflatorne pritiske a institucije su im slabije morale brzo reagirati, omogućiti slabljenje domaće valute i podići ključne kamatne stope, sugeriraju.

Upozoravaju i da središnje banke moraju jasno i dosljedno obavještavati javnost o planovima zaoštravanja monetarne politike a zemlje s visokim dugom u inozemnoj valuti trebale bi se pokušati zaštititi gdje god je to izvedivo.

Vlade bi pak trebale pojačati fiskalne resurse postupnim povećanjem poreznih prihoda, izmjenama u mirovinskom i sustavu subvencija ili drugim mjerama, dodaju.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.