Međunarodni monetarni fond (MMF) najavio je modernizaciju mehanizma ekonomskog nadzora uključivanjem rizika povezanih s klimatskim promjenama, nejednakošću i razvojem digitalnih tehnologija.
“Cilj nam je da naš nadzor – naša ekonomska analiza i procjena – bolje odražava aktualno stanje, da bude više fokusiran na određene teme, da obuhvaća više informacija. Ukratko, da se modernizira”, objasnio je glasnogovornik MMF-a Gerry Rice.
Promjene bi trebale poboljšati kvalitetu i obuhvat nadzora kako bi se članicama MMF-a pomoglo da se lakše snađu u nadolazećim izazovima i postignu otporan rast i makroekonomsku stabilnost, napisao je MMF u izvješću o reviziji mehanizma nadzora.
PROČITAJTE JOŠ
Kako bi se bolje procijenile ekonomske perspektive zemalja, MMF-ove analize trebale bi dati prioritet proučavanju rizika i neizvjesnosti, sprečavanju i ublažavanju širenja kriza, smatraju.
Uz makrofinancijske čimbenike, MMF u izvješću izdvaja i visoku razinu nesigurnosti i rizike povezane s digitalnim tehnologijama, uključujući kriptovalute. Upozoravaju i na klimatske promjene, nejednakost, demografiju i višepolarni globalni sustav.
Nadzor bi ubuduće trebao također ciljati na dugoročniju perspektivu kako bi se poticala ekonomska održivost i usvojiti jedinstveni pristup poticanju snažnog i održivog rasta, smatraju u MMF-u.
Upozorili su da pandemija covida-19 još uvijek koči gospodarsku aktivnost u mnogim dijelovima svijeta i da je produbila nejednakost i povećala razinu javnog duga, što bi moglo ugroziti za ekonomsku stabilnost u nekim regijama.
Novi pristup ekonomskom nadzoru skiciran je nakon prve sveobuhvatne revizije od 2014. godine, definirajući strateški smjer za naredne godine.
Skupine civilnog društva pohvalile su promjene koje po njima prvi puta uvažavaju činjenicu da politika povezana s klimatskim promjenama utječe na ukupnu ekonomsku izvedbu.
Oxfam i druge skupine upozorili su ipak da nisu dovoljno dalekosežne da se naglase “pogubni učinci rastuće nejednakosti”, klimatske promjene i trajna rodna neravnoteža.
Također su kritizirali MMF zato što se u reviziji nije u potpunosti konzultirao s nevladinim organizacijama.
Recourse, skupina usmjerena na razvojne financije, ističe i da je MMF trebao natjerati 20 najvećih proizvođača ugljičnog dioksida da plate za posljedice emisija po globalnu održivost.
Analiza otkriva prepreke u upravljanju MMF-om budući da su najveća svjetska gospodarstva ujedno i najveći MMF-ovi dioničari, istaknuo je Sargon Nissan iz Recoursea.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!