Mali i obiteljski hoteli bore se za opstanak uslijed nastavka pandemije i nadaju se skoroj pomoći države i banaka, bez čega bi moglo doći do stečajeva i gubitaka, upozorio je u srijedu predsjednik Nacionalne udruge malih i obiteljskih hotela Šime Klarić.

“Zadnjih 15 dana Udruga vodi vrlo uspješne i obećavajuće razgovore s predstavnicima banaka u Hrvatskoj i s Ministarstvom turizma i sporta i sigurni smo da će zajednička nastojanja dovesti u najkraće vrijeme do mjera i rješenja koja će premostiti probleme. Posebno bih naglasio operacionalizaciju odnosno prilagodbu obiteljskim i malim hotelijerima turističkih kredita sa 100-postotnim jamstvom Hamag-Bicro-a, koje je objavilo Ministarstvo turizma i sporta”, ističe Klarić za Hinu.

Tome dodaje i da, ako se malim i obiteljskim hotelijerima ne pomogne na takav način, a pogotovo ako i ova sezona ne bude bolja od 2020., mnogima se od njih ‘ne piše dobro’, pa čak neće moći prodati objekte ni posao jer ni kupaca nema, a tu su i obveze spram kreditora od prije koje teško mogu plaćati bez prihoda.

Strah od stečaja

Upozorava da sve te nagomilane obveze mogu dovesti i do stečaja.

Klarić iznosi da se u Strategiji održivog razvoja malog i obiteljskog hotelijerstva koju je za Udrugu izradio tim stručnjaka pod vodstvom Nenada Ivandića s Instituta za turizam, potvrđuje da su vlasnici obiteljskih i malih hotela, koji su u posao ušli investirajući milijune eura i zalažući i vlastitu imovinu, sada praktički na koljenima.

“I prije je rok za povrat investicija za male i obiteljske hotele bio jako dug, i više od deset godina, a nova Strategija je pokazala da je i duži od 30 godina. Tome pridonosi i pandemija, jer je u 2020. i u malim i obiteljskim hotelima do 50 soba pao broj noćenja za 63 posto u odnosu na 2019., a i unatoč većoj elastičnosti u odnosu na velike hotelijere i mali imaju ispodprosječni udio EBIT i EBITDA u prihodu.

Uz strukturnu iznadprosječnu zaduženost, smanjenje poslovne aktivnosti i prihoda, a onda i smanjenje ekonomičnosti te posljedični nedostatak obrtnog kapitala, povećan je financijski rizik odnosno vjerojatnost da poslovanje neće omogućiti generiranje dovoljnih novčanih tokova za financiranje kamata i otplatu glavnice”, ističe Klarić.

Stoga u toj udruzi smatraju da je za njihov opstanak presudna pomoć države, pri čemu su u Strategiji i precizno definirana četiri zahtjeva za spas – moratorij na otplatu anuiteta po dugoročnim kreditima do 30. lipnja 2022. ili mostno financiranje uz državna jamstva; restrukturiranje postojećih dugoročnih kredita bez penala za komercijalne banke uz mogućnost dopunskog osiguranja kolaterala preko HAMAG-BICRO-a ako zbog koronakrize procjena tržišne vrijednosti nekretnine ne zadovoljava uvjete poslovnih banaka, ili novi program HBOR-a za tu namjenu; sufinanciranje obrtnih sredstava te izravno kreditiranje preko HBOR-a i HAMAG-BICRO-a za adekvatnu pripremu sezone 2021. te osiguranje dostupnosti novih kredita za likvidnost i unapređenje proizvoda preko komercijalnih banaka s jamstvom države u stopostotnom iznosu.

Ipak se ne predaju

Unatoč toj teškoj situaciji, Klarić poručuje da se mali hotelijeri ne predaju i da su tijekom cijele pandemijske krize u svakom trenutku spremni primiti domaće i strane turiste uz jamstvo sigurnog odmora i primjenu svih propisanih epidemioloških mjera.

Obiteljski i mali hoteli imaju i novi online rezervacijski sustav, a u organizaciji Nacionalne udruge u veljači je održano i nekoliko online besplatnih radionice za 60-ak članova o sigurnost u hotelu i oznakama “Safe stay in Croatia”, a počeli su i s programom edukacije i certifikacije članova za oznaku Eko hotel.

“Mali i obiteljski hoteli temelj su održivog razvoja hrvatskog turizma, oni su i konkurentni na međunarodnom tržištu, a ponuda autohtona i autentična. Prosječno zapošljavaju 15, uglavnom lokalnih ljudi, većina hotela radi cijele godine, u mnogim su destinacijama zimi i jedini smještaj i nositelji turističke ponude, a što je također važno promoviraju vlastitu kulturu i gostoljubivost i u njihovom proizvodu sudjeluje lokalno stanovništvo.

Zbog svega nikako u Hrvatskoj ne bi smjeli dozvoliti da dvije iznimno teške sezone unište male hotelijere, nego da im se pomogne da spremno dočekaju sezonu 2020., kada se očekuje da se stanje normalizira”, zaključuje Klarić.