Koliko je realno da kruh košta 10 eura? “Već se osjeti porast cijena u pekarama”

Biznis 03. svi. 202218:08 > 21:11
Podijeli:
Izvor: Jens Brüggemann / Alamy / Alamy / Profimedia / ilustracija

Srećko Matić, novinar DW-a, u newsroomu je komentirao moguućnost da Finska i Švedska postanu članice NATO saveza. Otkrio je i kako se u Berlinu gleda na izjave predsjednika Zorana Milanovića i politiku hrvatske vlade prema BiH.

“Scholz se jutros sastao s premijerkama Švedske i Finske. Sastanak je imao samo jednu svrhu, a to je izraziti njemačku bezrezervnu pdoršku ambicijama Švedske i Finske da postanu članice NATO saveza”, kazao je.

Dodao je da su premijerke zadovoljne podrškom. “Premijerke su naglasile kako je to važan signal jedinstva u Europi.”

Izvor : N1

“Milanovića se u Berlinu doživljava kao ultranacionalistu”

Kratko su dali izjave za medije, a nisu se osvrnuli na ultimatum predsjednika Zorana Milanovića koji je poručio da Finska i Švedska ne mogu u NATO dok se ne promijeni izborni zakon u BiH.

VEZANE VIJESTI

“Ono što ja čujem posljednjih mjeseci jest da se Milanovića u Berlinu često doživljava kao ultranacionalistu koji zajedno s drugim ultranacionalistima rade na destabilizaciji Balkana, raspirivanju potencijalnog nemira i svega što ne odgovara EU”, kazao je Matić.

Komentirao je i kako Berlin gleda na hrvatsku politiku prema BIH.

“Ima tu puno kritika na račun hrvatske vlade. Sam Brand je rekao da se hrvatska vlada našla u savezu s ultranacionalistima u BiH, misleći na Milorada Dodika, a misli se na taj kvazi savez HDZ BiH s Dodikom”, rekao je Matić.

Kaže da Njemačka ne gleda na isti način kao Zagreb na reformiranje izbornog zakona u BiH.

“Andrej Plenković u ovih 6-7 godina kao rekorder po trajanju mandata nije uspio uvjeriti jednog od svojih najvažnijih partnera na Zapadu u nužnost reforme izbornog zakona onako kako on to vidi. Ako to doista nisu napravili, kako da nisu uspjeli u ovih sedam godina uvjeriti Nijemce koji su imali razumijevanje za Hrvatsku i položaj Hrvata, zašto se ta mišljenja toliko razlikuju?”, naglasio je Matić.

Koliko je realno da kruh košta 10 eura?

Građani i kompanije u Njemačkoj moraju se dugoročno pripremiti na visoke cijene energije, upozorio je u ponedjeljak ministar gospodarstva Robert Habeck, a Matić navodi da su građani zahvalni Habecku da govori kakva je stvarna situacija.

VEZANE VIJESTI

Zbog rata u Ukrajini cijene sirovina, uključujući žitarice, brašno i kvasac trenutačno dostižu novi maksimum cijena. U cijeloj Njemačkoj pekare i proizvođači pekarskih proizvoda izravno su pogođeni povećanjem cijena. Zbog toga Udruga poljoprivrednika u Njemačkoj najavljuje kako bi kruh uskoro mogao koštati deset eura. Matić je komentirao koliko je to realno.

“Realan je scenarij, a pitanje je hoće li se ostvariti. Ovdje je kruh u nekim danima koštao i puno više. Zbog općeg porasta cijene sirovina, cijene energije, proizvodnje, transporta postoji opcija da cijena kruha ovdje ide do 10 eura. Ovdje kruh dobre kvalitete nikada nije bio pretjerano jeftin, kilogram dobrog kruha košta oko pet do šest eura. Već se sada u pekarama osjeća da je cijena kruha porasla. Obična željma koja je prije nekoliko tjedana koštala 25 centi sada košta 40 centi”, naveo je Matić.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar