Kamate na štednju gotovo nikakve, na kredite i preko sedam posto

Biznis 06. pro. 202116:54
Podijeli:
Izvor: Dubravka Petric/PIXSELL

Kamate na sredstva na žiro i tekućim računima su 0,01 posto, a na oročene eurske 0,08 posto. Za kredite su najniže na stambene kredite s valutnom klauzulom, 2,66 posto, a najviše na minuse, 7,29 posto.

Hrvatska narodna banka objavila je podatke o kamatnim stopama na depozite i kredite, čiji prosjeci i u listopadu na godišnoj razini nastavljaju padati, odnosno stagnirati. Međutim, kada se pogleda raspon tih kamata, jasno je da banke i dalje na razlici između aktivnih (na kredite) i pasivnih (na štednju) kamata mogu dobro zaraditi.

Naime, dok su kamate na sredstva koja građani drže na transakcijskim – žiro i tekućim računima te na oročenim računima, tek nešto više od nule, odnosno mjere se u decimalama, od 0,01 (tekući) do 0,08 posto (dugoročno oročeni eurski), na kredite se, ovisno o njihovoj namjeni, kreću od oko 2,66 posto (dio stambenih), do čak i iznad 7 posto ako je riječ o najskupljim kreditima, a to su prekoračenja po tekućim računima, prenosi Novi list.

PROČITAJTE JOŠ

Ako se, primjerice, kamate na transakcijske račune, na kojima građani drže sve više sredstava baš zato što gotovo da i nema razlike u kamatama u odnosu na oročenja (na transakcijske banke daju kamatu od 0,01 posto, a na oročene 0,08 posto), usporede s kamatama na minuse, odnosno prekoračenja po tekućem, na koje banke u prosjeku ubiru kamatu od 7,29 posto, očito je da je razlika veća od 7 postotnih bodova.

No, kamate na štednju ili depozite, iako gotovo nikakve, nisu građane obeshrabrile da drže novce u bankama, dapače, štednja građana raste po stopi od 9 posto: krajem rujna građani su u bankama imali oko 240 milijardi kuna depozita, što je 20 milijardi kuna više no lani u isto vrijeme, te ispada da štednja po glavi stanovnika iznosi gotovo 60 tisuća kuna. Ona je, međutim, kao što je poznato, vrlo nejednako raspoređena, jer samo 20 posto depozitara drži 80 posto štednje.

Plaćaju čuvanje

Što se tiče pripisa kamata, situacija je još nepovoljnija po depozitare ako se u obzir uzme inflacija, pri čemu je godišnja stopa inflacije u listopadu iznosila 3,8 posto, najviše u zadnjih osam godina. Da bi se dobila realna kamata, treba od nominalnih kamata, koje su dakle na dnu (gotovo na nuli), još oduzeti i stopu inflacije. Kada se to napravi, očito je da su štediše zapravo na gubitku jer realne kamate sve dublje tonu u negativan teritorij. Realna vrijednost novca opada, te se s depozitom od npr. 1.000 kuna, nakon godinu dana čuvanja, bilo u banci, bilo doma u čarapi, može kupiti sve manje robe.

No, unatoč tome, postoji očito snažan impuls štednje, građani vjeruju u banke i drže u njima sve veće iznose bez obzira na to što de facto bankama plaćaju čuvanje novca. Tako ispada da banke zarađuju na dvije strane, i na kreditnoj, ali i na depozitnoj, gdje su realni kamatnjaci negativni.

60 posto veća dobit

Banke su u ovoj godini drastično povećale dobit u odnosu na lani, a k tome im je HNB i dopustio isplatu dividende, što je bilo privremeno suspendirano tijekom pandemije. Na kraju rujna ove godine kreditne institucije su poslovale s dobiti od 4 milijarde kuna, što je za 59,3 posto više u odnosu na isto razdoblje u 2020., objavio je HNB. Pokazatelji profitabilnosti porasli su u odnosu na njihovu vrijednost na kraju lanjskoga usporedivog razdoblja. Prinos na imovinu (ROA) povećao s 0,8 na 1,1 posto, a prinos na kapital (ROE) povećao se s 5,5 na 8,3 posto, navodi HNB. Uz kamatne prihode, banke naravno ostvaruju i nekamatne, a u zadnje vrijeme ponovno su počele podizati naknade.

Ako se malo razluči HNB-ova statistika (Statističko priopćenje o kamatnim stopama kreditnih institucija za listopad 2021.), kod transakcijskih računa (tekućih i žiroračuna) u listopadu 2021. prosjek kamatnih stopa na kunske i devizne račune nefinancijskih poduzeća bio je za 0,01 postotni bod manji nego u istom mjesecu prethodne godine, dok su prosjeci kamatnih stopa na kunske i devizne račune kućanstava bili na istoj razini kao i u listopadu 2020.

VEZANA VIJEST

Dakle, stagniraju. Pritom je prosjek kamatnih stopa na devizne transakcijske račune poduzeća iznosio 0,02 posto, a preostala tri prosjeka, gdje su dakle i spomenuti tekući i žiroračuni građana, iznosila su 0,01 posto. Kod oročenih pak depozita, u listopadu ove godine prosjeci kamatnih stopa za kunske depozite bili su manji nego u istom mjesecu prethodne godine (za 0,08 postotnih bodova kod kućanstava i za 0,05 postotnih bodova kod nefinancijskih poduzeća), a za devizne depozite u eurima manji za dugi rok (za 0,01 postotni bod) te viši za kratki rok (za 0,06 postotnih bodova).

Sve u decimalama

U listopadu 2021. prosjek kamatnih stopa za oročene kunske depozite kućanstava iznosio je 0,06 posto, a za dugoročno oročene eurske depozite kućanstava 0,08 posto. Najniži je bio prosjek kamatnih stopa za oročene kunske depozite poduzeća (0,02 posto). Statistički pak pokazatelji kamatnih stopa banaka za najvažnije vrste kredita odobrenih kućanstvima i poduzećima u listopadu ove godine također uglavnom nastavljaju trend pada.

Kod glavnih kategorija kredita odobrenih kućanstvima, u listopadu 2021. najveći prosjek kamatnih stopa zabilježen je kod kunskih kredita na osnovi dopuštenih prekoračenja po transakcijskim računima (7,29 posto, što je za 0,52 postotna boda manje nego u listopadu 2020.), a najniži kod stambenih kredita odobrenih s valutnom klauzulom (2,66 posto, što je za 0,09 postotnih bodova manje nego u listopadu 2020.).

Kod glavnih kategorija kredita odobrenih poduzećima, u listopadu 2021. najveći prosjek kamatnih stopa zabilježen je kod kratkoročnih kunskih kredita (2,81 posto, što je za 0,31 postotni bod manje nego u listopadu 2020.), a najniži kod kratkoročnih eurskih kredita (0,74 posto, što je za 0,12 postotnih bodova manje nego u listopadu 2020.), opisuje HNB, piše Novi list.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar