Je li ugrožena stabilnost financijskog sustava? Oglasili se HUB i HNB

Biznis 03. tra. 202213:16 > 13:58
Podijeli:
Izvor: Dubravka Petric/PIXSELLr

Za sada ne primjećujemo rizike koji bi ugrozili stabilnost financijskog sustava, s obzirom na visoku kapitaliziranost bankarskog sustava i razmjerno nisku ukupnu zaduženost stanovništva, poručili su iz HNB-a i HUB-a, nakon što je HNB bankama po prvi put podignuo stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala.

Hrvatska narodna banka (HNB) izvijestila je da je podigla stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala bankama s 0 na 0,5 posto, uslijed nastavka kumulacije cikličkih sistemskih rizika u uvjetima oporavka gospodarstva od koronakrize, rasta cijena stambenih nekretnina i jačanja kreditne aktivnosti, a njezina primjena započinje od kraja ožujka 2023. godine.

Cilj tog instrumenta je ublažavanje procikličnosti bankovnoga kreditiranja te smanjivanje rizika za stabilnost financijskog sustava. U Hrvatsku je uveden od 2015. godine i otada je za sve kreditne institucije iznosio nula posto.

Iz HNB-a su ocijenili da je hrvatsko gospodarstvo u uzlaznoj fazi financijskog ciklusa, kada raste i izloženost cikličkim sistemskim rizicima, koji obično postanu vidljivi tek kada se ciklus preokrene.

HNB je donio odluku kao odgovor na nastavak kumulacije cikličkih sistemskih rizika, a osobito rasta cijena stambenih nekretnina, a cilj mjere je osigurati pravodobno izdvajanje dodatnoga kapitala kako bi se ojačala otpornost kreditnih institucija na moguće gubitke te očuvala njihova kreditna aktivnost, u slučaju izloženosti cikličkim sistemskim rizicima u silaznoj fazi financijskog ciklusa ili pri iznenadnom izbijanju krize.

HNB pritom upozorava da su cijene stambenih nekretnina u trećem tromjesečju 2021. godine porasle za devet posto na godišnjoj razini, što je i dalje više od rasta dohotka ili troška najma, pa se nastavljaju odvajati od ekonomskih fundamenata.

Također, ponajprije zbog kreditiranja kućanstava, rast su nastavili i ukupni krediti privatnom nefinancijskom sektoru, naveli su iz HNB-a.

Apostrofirali su i da višegodišnja tendencija smanjivanja kamatnih marži banaka, koje su se smanjile na dosad najnižu razinu, upućuje na mogućnost sve većeg podcjenjivanja rizika.

Ovlasti za uvođenje dodatnih mjera radi osiguravanja razboritih uvjeta odobravanja kredita

Iz HNB-a očekuju i da će se i u ovoj godini nastaviti snažna potražnja za stambenim kreditima, podržana između ostaloga i novim krugom stambenog subvencioniranja.

“Uz rastuće cijene stambenih nekretnina i izgledni rast kamatnih stopa zbog promjene karaktera monetarne politike središnjih banaka, moglo bi doći do otežane otplate kredita s varijabilnim kamatnim stopama, osobito kod kućanstava koja su već visoko zadužena. Za sada ocjenjujemo da ti rizici ne ugrožavaju stabilnost financijskog sustava, pogotovo uzevši u obzir da je broj kućanstava sa stambenim kreditima kao i ukupna zaduženost stanovništva još uvijek razmjerno niski”, istaknuli su iz HNB-a, dodajući da će nastaviti kontinuirano nadzirati i analizirati rizike povezane s tržištem nekretnina te će po potrebi uvoditi i dodatne mjere iz svoje nadležnosti, koje mogu uključivati i izravno ograničavanje uvjeta kreditiranja.

Ocijeni li to potrebnim, HNB ima ovlasti za uvođenje dodatnih mjera kojima se osiguravaju razboriti uvjeti odobravanja bankovnih kredita, poput propisivanja najvećeg iznosa kredita u ovisnosti o vrijednosti nekretnine u zalogu, ili najvećeg iznosa rate kredita u odnosu na dohodak, napomenuli su iz HNB-a u odgovoru na upit Hine.

Napomenuli su i da na razini bankovnog sustava, banke raspolažu s dovoljno slobodnog viška kapitala iznad trenutnih regulatornih zahtjeva, kojim bez poteškoća mogu ispuniti zahtjev za protucikličkim zaštitnim slojem kapitala, pa se taj trošak ne bi trebao preliti na smanjenu ponudu kredita, uvjete odobravanja kredita ili porast kamatnih stopa.

Stopa ukupnoga kapitala na razini bankovnog sustava RH na kraju 2021. godine iznosila je visokih 25,6 posto, što je među najvišim stopama među zemljama Europske unije, podsjetili su iz HNB-a.

Iz središnje banke su odgovorili i da izgradnja protucikličkog zaštitnog sloja kapitala, iako predstavlja reakciju na iste rizike, nije izravno povezana s upozorenjem Europskog odbora za sistemske rizike o srednjoročnim ranjivostima na tržištu nekretnina, koje je Hrvatska primila u veljači ove godine.

U tom dokumentu ESRB ocjenjuje kako je kapitaliziranost banaka u Hrvatskoj dovoljno visoka, štoviše viša od prosjeka EU-a, te za ublažavanje rizika povezanih s tržištem stambenih nekretnina sugerira primjenu mjera usmjerenih na uvjete odobravanja kredita, kazali su iz središnje banke.

HUB: U slučaju potrebe proaktivno ćemo pristupati rješavanju kreditnih rizika

Iz Hrvatske udruge banaka (HUB) su naveli da će banke, kao i do sada, postupati u skladu s odlukama regulatora, a da će podizanjem stope protucikličnog zaštitnog sloja kapitala imati dodatan iznos kapitala koji regulator može otpustiti ako za to primijeti potrebu.

I HUB ističe da za sada ne primjećuju rizike koji bi ugrozili stabilnost financijskog sustava, s obzirom na to da je hrvatski bankarski sustav jedan od ponajbolje kapitaliziranih sustava u svijetu, a ukupna zaduženost stanovništva još uvijek je razmjerno niska.

Iz HUB-a su odgovorili i da detaljno analiziraju navedene odluke i eventualni utjecaji na promjenu uvjeta kreditiranja u nadolazećem razdoblju.

Neovisno o odluci HNB-a, banke pozorno prate cjelokupnu gospodarsku situaciju i makroekonomska kretanja te će u slučaju potrebe proaktivno pristupati rješavanju kreditnih rizika u svrhu zaštite svojih klijenata i otkrivanja mogućih pogoršanja kvalitete imovine, kazali su iz HUB-a.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar