Javni dug eurozone u prvom kvartalu izjednačen s BDP-om

Biznis 22. srp. 202113:00
Podijeli:
Morguefile

Ublažavanje posljedica pandemije tražilo je od europskih vlada pojačano zaduživanje i u prvom tromjesečju, pa se javni dug eurozone prvi put izjednačio s BDP-om, a u Hrvatskoj i EU premašio je 91 posto BDP-a, izvijestio je Eurostat.

Na kraju prvog tromjesečja javni dug iskazan udjelom u BDP-u iznosio je na razini EU-a 92,9 posto i uvećan je za 2,4 postotna boda u usporedbi s krajem prošle godine.

U eurozoni dug se izjednačio s BDP-om, prvi put otkako je osnovana. Na kraju prošle godine iznosio je 97,8 posto.

U prvom tromjesečju prošle godine dug iskazan udjelom u BDP-u iznosio je 79,2 posto u EU, te 86,1 posto u eurozoni.

Mjere ublažavanja posljedica pandemije i stvaranje uvjeta za oporavak zatijevali su pojačano zaduživanje i u prvom ovogodišnjem tromjesečju, ističe europski statistički ured.

“Ukupni prihod i ukupna potrošnja i dalje su bili pod utjecajem odgovora vlada na pandemiju”, konstatira Eurostat.

Hrvatska blizu prosjeka EU-a

Najvišu je razinu javnog duga u prvom ovogodišnjem tromjesečju bilježila Grčka, gdje je bio dvostruko veći od BDP-a.

Slijede Italija i Portugal s dugom 60 odnosno 37 posto iznad razine BDP-a, te Španjolska i Cipar gdje je bio veći za četvrtinu od BDP-a.

U Hrvatskoj javni je dug iskazan udjelom u BDP-u na kraju prvog tromjesečja iznosio 91,3 posto. Na kraju prošle godine iznosio je 88,7 posto, a na kraju prvog prošlogodišnjeg tromjesečja 73,7 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Blizu su i Austrija i Slovenija s javnim dugom iskazanim udjelom u BDP-u od 87,4 odnosno 86 posto.

Nešto manje od polovine zemalja EU-a, njih 13, bilježilo je na kraju prvog tromjesečja niži dug od maksimalno dopuštenih 60 posto, prema propisima o stabilnosti i rastu, koji su u pandemiji suspendirani.

Najnižu je razinu javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u bilježila Estonija, od samo 18,5 posto. Slijede Bugarska i Luksemburg s 25 odnosno 28 posto.

Najveći skok na Cipru

U velikoj većini zemalja EU-a dug iskazan udjelom u BDP-u bio je u prvom tromjesečju veći nego na kraju 2020., a najviše je porastao na Cipru, za 6,5 postotnih bodova, te u Češkoj, za 6,3 postotna boda.

Smanjen je samo u Litvi i u Danskoj, za 1,5 odnosno 1,4 postotna boda.

U usporedbi s prvim prošlogodišnjim tromjesečjem, neposredno uoči razbuktavanja pandemije, javni je dug porastao u svim zemljama EU-a, a najviše na Cipru, za 29,5 postotnih bodova, te u Grčkoj i Španjolskoj, za 28,6 odnosno 26,2 postotna boda.

Najblaži rast duga iskazanog udjelom u BDP-u bilježila je Irska, za 1,7 postotnih bodova, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Hrvatska je rastom javnog duga za 2,6 postotnih bodova u usporedbi s prethodnim tromjesečjem na razini prosjeka EU-a i eurozone, u društvu Francuske gdje je uvećan za 2,9 postotnih bodova.

Blizu je Francuske i s rastom duga na godišnjoj razini, za 17,6 postotnih bodova. U Francuskoj povećan je za 17,2 postotna boda.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar