Jakopović: Najveći problem će pretrpjeti stočari. Nedostajat će silaže za stoku

Ekonomija 04. lis 202212:31 0 komentara
N1/Ilustracija

Rastu troškovi svima pa i poljoprivrednicima. Uz to muče ih i neki stari problemi i nepogode koje su smanjile prinose. U Novom danu o problemima poljoprivrednika govorio je Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.

U petak je objavljeno izvješće Eurostata prema kojemu je Hrvatska u drugom tromjesečju bila među zemljama EU-a s najvećim rastom troškova u poljoprivredi, a bilježila je i dvoznamenkasti rast cijena poljoprivrednih proizvoda. Evo kako to tumači predsjednik HPK-a.

“Ovaj rast u postocima izgleda veći nego u ostatku Europe, a uzroci su što se u covid razdoblju dogodio višak mlijeka i mesnih prerađevina, sve se prelijevalo u Hrvatsku. Sad više nema viškova, mi se izjednačavamo s cijenama zemalja u okruženju”.

Indeks cijena hrane na svjetskim tržištima u padu je već peti mjesec zaredom. Na svjetskom tržištu osjeća se lagani pad cijena, ali u malim postocima. Ako usporedimo s troškovima transporta, to ne osjete hrvatski poštrošači. Ima tu i nešto lova u mutnom.

Gdje nestaje janjad? Crno tržište treba kontrolirati!

Procjena da zbog suše je pad prinosa 100 milijuna kuna. Jakopović ukazuje na probleme nedostatka hrane za stoku.

“Lipanj, srpanj i kolovoz bili su na pojedinim mjestima bez kapi kiše. Najveći problem će pretrpjeti stočari. Neće imati dovoljno silaže za stoku. Neće ih moći prehraniti. Dolazi do pada na tržištu stoke. Prodaje se stoka. Ima i crnog tržišta, na to nas je upozorila i Europska komisija. Zna se koliko je muške i ženske janjadi u sustavu, do 90 posto završi na crnom tržištu. To treba kontrolirati”.

Najveći problem su kada je riječ o prinosima, kukuruz i uljarice iako one nisu toliko podložne suši.

“Dali smo izraditi kalkulacije za stočarske i ratarske kulture. U ovom trenutku pšenica bi morala biti 2 kune i 12 lipa. Sve iznad toga trebao bi biti prihod. Da li će na ljeto biti kava cijena pitanje je. Najviše su poskupjela mineralna gnojiva”.

Da nema potpora mlijeko bi bilo 15 kuna, a ne 7,50 kuna

Vlada je do 2027. godine za hrvatsku poljoprivredu osigurala oko 3,8 milijardi eura. Jakopović je komentirao potpore koje zvuče izdašno.

“To uvijek izgleda jako puno i mi se u poljopriredi uvijek moramo opravdavati za potpore. Zajednička poljoprivredna politika je osmišljena nakon Drugog svjetskog rata zato što je Europa bila gladna. Osmišljena je da bi cijena bila dostupna. Poljoprivrednici su protočna daska za krajnjeg potrošača. Da nema potpora litra mlijeka bi koštala 15 kuna, a ne 7 i pol”.

Jesu li su potpore pravilno raspoređene?

“Nikad nije sve pravilno raspoređeno. To stvara najveću bunu u poljoprivredi. Ministarstvo se trudi u zadnje vrijeme, a mi smo korektiv. Trudimo se usmjeriti novac tamo gdje su najveće potrebe”, ističe Jakopović.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!