Industrijska proizvodnja u EU i eurozoni oporavila se u siječnju, nakon zastoja na kraju 2020. godine, a u Hrvatskoj njezin je rast ubrzao, pokazalo je u petak izvješće europskog statističkog ureda.

U 27-članoj Europskoj uniji sezonski prilagođena industrija proizvodnja porasla je u siječnju 0,7 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je prema revidiranim Eurostatovim podacima stagnirala.

U eurozoni je porasla 0,8 posto u odnosu na prosinac kada je prema revidiranim Eurostatovim podacima pala 0,1 posto.

Najsnažnije je u EU u siječnju porasla proizvodnja netrajnih potrošačih dobara, za 0,8 posto, dok je u eurozoni, s istom stopom rasta, prednjačio sektor trajnih potrošačkih dobara.

Najslabije je pak na oba područja na početku godine porasla proizvodnja intermedijarnih dobara, a u EU podjednako je slabašan rast bilježio i sektor proizvodnje trajne potrošačke robe.

Luksemburg na čelu

Među zemljama članicama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je u siječnju na mjesečnoj razini poskočila proizvodnja u Luksemburgu, za 3,8 posto, prema procjenama tamošnjeg statističkog ureda, navodi se u izvješću.

Slijede Grčka i Francuska s rastom proizvodnje za 3,4 posto, te Belgija gdje je porasla 3,1 posto.

U Hrvatskoj je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u siječnju porasla za 1,5 posto u odnosu na prosinac kada je uvećana 0,7 posto.

Najveći pad bilježile su Estonija i Latvija, s po 1,5 posto. Slijede Portugal i Španjolska s padom od 1,3 odnosno 0,7 posto.

Eurostat nije raspolagao podacima za Češku, Cipar, Austriju i Švicarsku.

Blizu pretpandemijske razine

U odnosu na prošlogodišnji siječanj industrijska je proizvodnja u EU u prvom mjesecu 2021. godine prema kalendarski prilagođenim podacima porasla za 0,3 posto. U prosincu 2020. uvećana je 0,1 posto, pokazuju revidirani Eurostatovi podaci.

U eurozoni proizvodnja je bila viša za 0,1 posto u odnosu na prošlogodišnji siječanj, nakon 0,2-postotnog pada u posljednjem prošlogodišnjem mjesecu.

Najviše je na godišnjoj razini u EU-u porasla proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za tri posto, dok je u eurozoni najsnažniji rast bilježio sektor intermedijarnih dobara, za 1,8 posto.

Na oba područja je najviše pala proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 3,2 posto u EU-u odnosno 3,9 posto u eurozoni.

Skok u Irskoj

Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao najveći je rast proizvodnje na godišnjoj razini u siječnju bilježila Irska, za 27,5 posto.

Slijede Litva i Poljska s rastom proizvodnje za 11,8 odnosno 5,6 posto.

U Hrvatskoj proizvodnja je u siječnju porasla za 1,8 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, nakon 0,3-postotnog povećanja u prosincu 2020.

Portugal je pak prednjačio najizrazitijim padom proizvodnje na godišnjoj razini, za 6,5 posto, a slijedi ga Malta gdje se smanjila 6,2 posto. Eurostat je u skupini izdvojio i Slovačku gdje se proizvodnja na godišnjoj razini smanjila 4,0 posto.