INA u rujnu kreće s kampanjom "Sjeverni Jadran", investicijom do 2 milijarde kuna u sljedeće dvije godine, čijom će realizacijom udjel domaće proizvodnje prirodnog plina u hrvatskoj potrošnji podići s 30 na 40 posto. Prema riječima Nikole Mišetića, operativnog direktora za Istraživanje i proizvodnju prirodnog plina i nafte, prve količine s novih platformi poteći će tijekom 2024. godine.
To sve odnosi se isključivo na proizvodnju s postojećih plinskih polja. O istraživanju i razvoju novih polja ne može biti riječi sve dok država ne otvori natječaj za nove koncesije, a to je političkom odlukom godinama bilo na ledu.
Ovaj projekt značit će 10 novih bušotina i 8 novih patformi, uključujući i zamjenu za u nevremenu izgubljenu platformu Ivanu D, čija bi nasljednica trebala biti podignuta uz cijenu od 36 milijuna dolara. Nešto će se ipak uštedjeti na sanaciji morskog dna, jer ostaci Ivane D vjerojatno neće biti vađeni, nego će biti ostavljeni na lokaciji pada. Institut Ruđer Bošković izradio je analizu prema kojoj bi Ivana D poslužila kao umjetni greben, a očekuje se pozitivan odgovor nadležnih ministarstava. Doduše, time će se uštedjeti svega oko 25 posto troška sanacije, jer najveći će dio otići na betoniranje tla.
Kako tvrdi Mišetić, to što se dogodilo Ivani D ne može se dogoditi drugim INA-inim platformama, jer ona je jedina takve konstrukcije. I druge od njih ukupno 17 su uglavnom monopodi, ali u uronjenom dijelu imaju nekoliko puta šire trokrako postolje, pa su time mnogo stabilnije i manje izložene naprezanju i zamoru materijala.
VEZANE VIJESTI
A upravo zamor materijala, pokazuju dvije neovisne analize, odgovoran je za potonuće Ivane D. Navodno je platforma ispravno projektirana za uvjete na Jadranu prije 20 godina, te je trebala sigurno potrajati još 20. No, U INA-i iznose tvrdnju da su valovi danas na Jadranu danas znatno veći nego prije. Priznaju, ipak, izvedba platforme nije bila u potpunosti u skladu s originalnim dizajnom, uz neujednačena mehanička svojstva, zamor materijala na spojnim mjestima te lošu izvedbu zavarenih spojeva pomoćnih elemenata.
Jednostavnijom konstrukcijom Ivane D u to vrijeme pokušavalo se uštedjeti, priznaju, no, nemaju odgovor što znači činjenica da je ta platforma ostala jedina svoje vrste, odnosno jesu li tada u INA-i već bili svjesni da takva konstrukcija neće biti dugoročno zadovoljavajuća. Njezinim gubitkom hrvatska proizvodnja prirodnog plina pala je za dva postotka.
U INA-i tvrde da su neistinite tvrdnje o propuštanju plina iz oštećene bušotine, a za primijećene mjehuriće kažu da su prirodna pojava u muljevitom morskom dnu. Ističu da se sigurnosni ventil automatski zatvorio, da je cijeli sustav pod tlakom te kad bi bilo propuštanja, to bi bilo itekako vidljivo, a mjerni instrumenti bi pokazali istog trenutka.
INA namjerava donekle povećati i proizvodnju nafte na kontinentalnim bušotinama, ali uglavnom primjenom modernih tehnologija kojima bi se povećala iskoristivost postojećih bušotina. U Panonskom bazenu već postoji preko 4 tisuće bušotina i nerealno je očekivati neka velika iznenađenja u smislu otkrivanja velikih novih polja. U ovom je trenutku izazov, prije svega, održati proizvodnji na postojećoj razini.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!