Hoćemo li u budućnosti jesti hranu koja se proizvodi u laboratorijima

Biznis 07. srp 202210:22 > 12:39
Podijeli:
Izvor: LAURENT CIPRIANI / POOL / AFP / Ilustracija

Poljoprivreda se nalazi pred velikim izazovima. Tehnološki napredak nikada nije bio potrebniji. U toku je AgriTech samit u Bosni i Hercegovini pod nazivom ‘Digitalna budućnost poljoprivrede’ gdje će se predstaviti tehnološka dostignuća u poljoprivredno-prehrambenom sektoru. Što su postignuća, kako se mali proizvođač može izboriti s izazovima nedostatka sirovina, svoja iskustva s novinarima N1 BiH je podijelio Oskar Marko – poljoprivrednik, inovator, tehnolog.

Hoćemo li u budućnosti jesti hranu koja se proizvodi u laboratorijama, pitamo ga.

“Nadam se da hoćemo jer takva hrana koja ima manje utjecaja na životnu sredinu. Za čovjeka se treba ispitati, ali kako stvari trenutno stoje, apsolutno je sigurna. Danas imate alternativne proteine kojim se bave i gdje je cilj da se ‘štrpne’ jedna stanica, na primjer krave, i da se uzgaja jedna šnicla u laboratoriju. Krave koriste jako puno vode. Za jedan kilogram krave treba više od 20 kg hraniva, bilo kakvog. Zatim, krave su jedan od najvećih proizvođača štetnih plinova, tako da bi ovakva jedna proizvodnja mesa u laboratoriju riješila, zaista, mnoštvo problema”, naglašava Marko.

Globalno tržište je, navodi on, vrlo uvezano.

“Gnojivo koje se proizvodi u Rusiji treba stići do Brazila. To se naravno neće dogoditi. Imamo drugi problem na drugom kraju svijeta i iz svega toga gledamo kako da  izvučemo najbolje za nas i naše poljoprivrednike. I onda digitalnim tehnologijama koje razvijamo pokušavamo povećati efikasnost, odnosno profitabilnost privrede i smanjiti rizike. Danas imamo satelite i agencije koji svakih pet dana obilaze naše njive. Imamo senzore i robotske dronove. To su sve platforme za dobivanje podataka i kada dobijemo te podatke, tada nastaje umjetna inteligencija i strojno učenje. To je statistika na stereoidima. Podaci nam pokazuju da su poljoprivrednici spremni ući u proces digitalne transformacije”, navodi Marko.

Dodaje i da su i bh. poljoprivrednicima dostupne te tehnologije.

“Satelitske tehnologije su besplatne. I mali proizvođači će vidjeti korist od tih tehnologija”, naglašava.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram

Komentari

Vaš komentar