Veliko izvješće HNB-a: Hoće li rasti inflacija, BDP, plaće, kamate…

Biznis 13. srp 202217:35 > 17:55
Podijeli:
Izvor: Pixabay

Ove godine bruto domaći proizvod (BDP) mogao bi realno porasti za 5,5 posto, a u 2023. godini za 2,5 posto, dok bi inflacija nakon ovogodišnjih 9,4 posto u idućoj godini mogla usporiti na 4,6 posto, najnovije su procjene Hrvatske narodne banke (HNB) objavljene u srijedu na polugodišnjem brifingu za novinare.

Kako stoji u sažetku HNB-ovih makroekonomskih kretanja i prognoza broj 12, gospodarske posljedice ruske invazije na Ukrajinu praćene nastavkom rasta cijena energenata i sirovina te dodatnim narušavanjem globalnih lanaca opskrbe do sada nisu ozbiljnije naštetile izgledima rasta za hrvatsko gospodarstvo.

No, nepovoljne globalne okolnosti uz izražene inflacijske pritiske ipak bi se mogle više odraziti na domaća gospodarska kretanja u 2023., kada se očekuje usporavanje rasta domaće realne aktivnosti na 2,5 posto.

Pritom, u projekcijskom razdoblju, i u 2022. i 2023. godini, i dalje pretežu rizici koji bi se mogli negativno odraziti na gospodarski rast, kao što su embargo na plin, veći rast cijena hrane i energenata, zaoštravanje uvjeta financiranja snažnije od očekivanja, a tu je i pogoršanje epidemiološke situacije.

Kako je novinarima izjavio guverner HNB-a Boris Vujčić, očekuje se da će rast u drugom ovogodišnjem kvartalu biti još i snažniji od rasta u prvom kvartalu, koji je iznosio sedam posto, u trećem kvartalu vrlo snažan doprinos bi trebala dati turistička sezona, dok se u zadnjem ovogodišnjem kvartalu očekuje “solidan rast”.

“No, četvrti kvartal je puno neizvjesniji i on najviše ovisi o kretanju situacije na tržištu energenata, odnosno hoće li doći do mogućeg embarga na isporuku plina u Europu, što bi onda bitno promijenilo gospodarske izglede za četvrti kvartal i pogotovo za 2023. godinu. No o tome ćemo moći više govoriti na jesen ove godine”, izjavio je Vujčić, koji za iduću godinu čak vidi i mogućnost recesije, a osnovni rizik za to je upravo spomenuta obustava isporuke plina u Europu.

Prvenstveno bi moglo doći do recesije kod glavnih vanjskotrgovinskih partnera, Njemačke i Italije, a onda se preliti i na Hrvatsku, pojasnio je guverner.

Kada je riječ o ovogodišnjoj turističkoj sezoni, broj dolazaka turista gotovo je na razini 2019. godine, dok su cijene smještaja i ugostiteljskih usluga bitno porasle, negdje i do 20-30 posto, a ti podaci upućuju na financijski rekordnu turističku sezonu, naveo je Vujčić.

Inflacija u lipnju više od 11 posto

Inflacija potrošačkih cijena bi u 2022. mogla znatno ubrzati, na 9,4 posto, prije svega kao rezultat zamjetno viših globalnih cijena energenata i sirovina, Na domaćem tržištu, ističu iz HNB-a, i dalje najsnažnije rastu cijene energije i hrane, ali se postupno ubrzava i rast cijena ostalih dobara i usluga.

Očekivanja su da će inflacija nastaviti ubrzavati i u lipnju, na više od 11 posto, tijekom ljeta bi se trebala kretati na tim maksimalnim razinama od 11-12 posto, dok bi pri kraju ove godine, a pogotovo početkom iduće, kad nestane bazni efekt, trebala početi usporavati, rekao je Vujčić.

U 2023. se prognozira usporavanje rasta svih glavnih potkomponenti inflacije, a posljedično i ukupne inflacije, na 4,6 posto. No takva projekcija pretpostavlja, između ostaloga, najprije stabilizaciju, a onda prema kraju ove godine i postupno smanjenje cijena energenata i ostalih sirovina na svjetskom tržištu, napominju iz središnje banke.

Tako, i za projekcije rasta inflacije u ovoj i idućoj godini pretežu negativni rizici, odnosno oni koji bi mogli dovesti i do njenih većih stopa, a osim viših cijena energenata i drugih sirovina, između ostalog uključuju i izrazitiji porast plaća.

Vujčić je istaknuo i da borba protiv inflacije svakako podrazumijeva podizanje kamatnih stopa, pri čemu je Europska središnja banka (ESB) najavila je već ovaj mjesec početak ciklusa podizanja tih stopa.

“I očekujem da će se on nastaviti i na jesen”, rekao je Vujčić.

Kazao je i da je cilj da s 1. siječnjem 2023. i ulaskom Hrvatske u eurozonu razine kamatnih stopa HNB-a i ESB-a budu na istoj razini, dodajući i da HNB treba gledati kao praktički već dio ESB-a.

Za banke snižavanje obveznih pričuva na jedan posto, a ukidanje obveze za devizna potraživanja

Savjet HNB-a na današnjoj sjednici je donio odluku da se u kolovozu ove godine bankama stopa za obračun obvezne pričuve smanji s devet na pet posto, a u prosincu s pet na jedan posto, što je, napomenuo je Vujčić, iznos stope obvezne pričuve u eurozoni.

Guverner je donio i odluku da se minimalno potrebna devizna potraživanja koja se zahtijevaju od banaka također u kolovozu prepolove, sa 17 na 8,5 posto, a da se u prosincu obaveza u potpunosti ukine.

Efekt prve mjere će biti oslobađanje obveznih pričuva za banke od 34,2 milijarde kuna, dok će druga mjera bankovnom sustavu donijeti oslobađanje ili mogućnost drugačijeg raspolaganja s pet milijardi eura, istaknuo je Vujčić.

Kamatne stope na povijesnom minimumu

Ustvrdio je da će i ove današnje odluke utjecati na visinu kamatnih stopa, na način da pojeftinjuju financiranje banaka, pa će one imati manje razloga dizati kamatne stope. “Odnosno, mogu ih i dalje spuštati, ovisno o njihovoj poslovnoj politici. No, ove dvije odluke koje smo danas donijeli sasvim sigurno utječu na to da kamatne stope budu niže no što bi inače bile”, izjavio je Vujčić.

S obzirom i na dodatno labavljenje monetarne politike s ove dvije mjere, Vujčić u ovom trenutku ne vidi nikakve razloge da kamate na novoodobrene kredite rastu, dapače.

“No, gdje ćemo biti na početku iduće godine, to ćemo vidjeti”, napomenuo je guverner.

Istaknuo je i da su kamatne stope u Hrvatskoj nastavile trend pada i da su na povijesnom minimumu, dok su kamatne stope u zemljama EU-a koje nisu na putu u eurozonu znatno više, kako za kredite poduzećima, tako i za stambene kredite, pri čemu su za potonju kategoriju i dvostruko veće.

“To upućuje na ono što uvijek ističemo, a to je da je upravo u trenucima dobro biti u eurozoni”, istaknuo je guverner HNB-a.

Pad realnih i rast nominalnih plaća

U 2022. se očekuje nastavak rasta zaposlenosti i kao i nastavak smanjenja nezaposlenosti, uz rast nominalnih i pad realnih plaća.

Vujčić je trenutnu situaciju na tržištu rada apostrofirao kao drugačiju od uobičajene, s obzirom da se u privatnom sektoru bilježi snažan rast nominalnih plaća, za oko 10 posto, ponajviše zbog teškog pronalaska kvalificirane radne snage, dok je rast plaća ipak sporiji u javnom sektoru.

Gledajući javni i privatni sektor zajedno, rast plaća je ipak nešto niži od rasta inflacije, tako da se u 2022. ukupno očekuje pad realnih plaća za 1,5-2 posto, dok bi samo u privatnom sektoru rast plaća trebao biti otprilike na razini rasta inflacije, kazao je Vujčić.

Eurozona i Schengen dodatan poticaj strancima za kupnju nekretnina

Osvrnuo se i na tržište nekretnina, rekavši da do rasta cijena, koji je u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosio 13,5 posto na godišnjoj razini, dolazi i uslijed vrlo niskih kamatnih stopa na štednju, koje su u zemljama u susjedstvu i negativne, pa se nekretnine kupuju, što naravno čine i stranci, zbog većeg prinosa koje donose.

Rast cijena stambenih nekretnina potiče i program subvencioniranja stambenih kredita koji država provodi putem APN-a, a na rast također utječe i ubrzavanje inflacije.

VEZANE VIJESTI

Kako je napomenuo Vujčić, ulazak u eurozonu i Schengen će također dati dodatan poticaj strancima za kupnju nekretnina. S druge strane, rast kamatnih stopa ESB-a, ukoliko će djelovati i na kamatne stope za depozite, trebao bi djelovati i na smanjenje poticaja za kupnju nekretnina, rekao je Vujčić, no dodajući da se taj efekt ne može dogoditi “preko noći”:

Također, uz očekivano zaoštravanje uvjeta financiranja, na usporavanje aktivnosti na tržištu bi moglo doći i uslijed nepovoljnog kretanja dohodaka.

Komentari

Vaš komentar