HGK: Očekivani rast kamata mogao bi dovesti do korekcije cijena nekretnina

Ekonomija 24. stu 202114:41 0 komentara
Pixabay/Ilustracija

Cijene nekretnina u prosjeku su rasle za šest posto na krilima jeftinog novca i potražnje ulagača koji žele zaštititi svoj kapital od inflacije, ali unatoč tome tržište se suočava s brojnim izazovima. Skori ulazak u Schengen i eurozonu mogao bi imati dodatan pozitivan efekt na prodaju nekretnina, no situacija će prvenstveno ovisiti o globalnim gospodarskim kretanjima, a tu se uskoro očekuje rast kamata pa samim time i korekcija cijena na tržištu. To su samo neki od zaključaka 33. Foruma poslovanja nekretninama u organizaciji Udruženja poslovanja nekretninama Hrvatske gospodarske komore.

Potpredsjednik HGK za trgovinu i financijske institucije, Josip Zaher, uvodno je istaknuo kako je tržište nekretnina u direktnoj vezi s graditeljstvom koje raste, ali se suočava i s izazovima poput nedostatka radne snage i rasta cijena sirovina. „Slična je situacija i kod vas, tržište je došlo na svoje i drago mi je čuti da je velika većina vas zadovoljna poslovanjem. Ipak, uvijek trebate biti na oprezu i kvalitetno raditi na tome da se održi stabilnost. Kako trenutno vidimo, cijene su se počele normalizirati, kao i nabava, pa vjerujem da će se uskoro stanje generalno stabilizirati“, izjavio je Zaher, dodavši kako će HGK nastaviti pružati potporu razvoju struke u iskorištavanju njezinog punog gospodarskog potencijala.

Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK, Dubravko Ranilović, kazao je kako prosječni rast cijena nekretnina na godišnjoj razini iznosi šest posto i upozorio da rast cijena nužno ne znači i povećanje ukupnog prometa nekretnina. „Cijene rastu po bitnoj većoj stopi od realiziranih, što govori o dijelu nerealnih očekivanja vlasnika. U globalu, potražnja raste jer se nekretnine u pandemijsko vrijeme čine kao sigurna investicija, a potiču je i niske kamatne stope, odnosno strah od rasta inflacije“, objasnio je Ranilović, dodavši kako je domaće tržište nekretnina izrazito polarizirano jer s jedne strane imamo veliki promet uz Jadran i u Zagrebu, dok je u ostatku Hrvatske još uvijek usporeno.

Naglasio je kako petina ukupnog prometa nekretninama otpada na strance, dok je u ukupnom vrijednosnom volumenu taj postotak i veći. „Za nas je bitno da nerealnim ne stvorimo cjenovni balon koji bi doveo do bitnog usporavanja prometa“, rekao je Ranilović pa se posebno osvrnuo na važnost korektnog odnosa među agencijama zbog kojeg cijela profesija pati.

„Odgovornost pojedinca je naša odgovornost kao struke“, upozorio je i tako dao dobar uvod u prezentaciju „Kodeks etike u poslovanju posrednika u prometu nekretnina; kolegijalnost i odnosi među agencijama“ Lade Košute Vukić iz PBZ Carda koja je detaljnije predstavila rad Komisije za pritužbe Udruženja poslovanja nekretninama HGK.

„Najveći problemi nastaju zbog naplate posredničke naknade od obje ugovorne strane – prodavatelja i kupca. Ukoliko su obje strane upoznate s tim i potpisale su ugovor, ne radi se o prekršaju, međutim često se susrećemo s traženjem naplate bez pisanog naloga, odnosno ugovora, pod uvjetom nemogućnosti razgleda nekretnine. Takvo neprofesionalno ponašanje šteti ugledu cijele struke. Imamo i slučajeve dvostruke prodaje, kao i opstruiranja prodaje. Nepristojna komunikacija također nanosi štetu cijeloj profesiji, kao i nelojalna konkurencija“, izjavila je Košuta Vukić, zaključivši kako nema napretka struke bez poštivanja pravila i dobrih praksi.

Profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Josip Tica, održao je prezentaciju „Utjecaj ulaska u Eurozonu i Schengensko područje na tržište nekretnina“. Istaknuo je kako ulazak u Schengen povećava putovanja i transport te otvara vrata povećanju direktnih stranih investicija. „U tom kontekstu svakako je za očekivati pozitivan efekt na Istru i Kvarner zbog ukidanja granica, kako za turizam, tako i za rezidencijalni segment tržišta. Što se uvođenja eura tiče, kako se naš ulazak u eurozonu otprilike poklapa s normalizacijom monetarne politike, za pretpostaviti je da ćemo ući u trenutku rastućih pritisaka za dizanje kamatnih stopa, a samim time i korekcija na svim tržištima. Kamatne stope će biti niže nego da smo ostali izvan eurozone, ali je upitno hoće li biti niže nego sada“, poručio je Tica, upozorivši kako je ECB sredinom studenog 2021. objavio kako zbog poremećaja u dobavnim lancima i rada od kuće koje transformira potražnju za stambenim prostorom, postoje rizici za “pucanje balona” na stambenom tržištu.

Vedrana Filipović-Grčić, pomoćnica glavnog državnog inspektora, kazala je kako nije zamijećen porast prijava u odnosu na protekle godine, a zaprimljene prijave su se odnosile na nepravilnosti u naplati provizije, nepridržavanje općih uvjeta, uvjetovanje razgledavanja nekretnina potpisivanjem ugovora o posredovanju te obavljanje djelatnosti bez rješenja. „Tijekom 2021. godine, u tri slučaja utvrdili smo obavljanje djelatnosti bez rješenja nadležnog ministarstva, dok su ukupno obavljena 42 nadzora temeljem Zakona o posredovanju u prometu nekretninama u kojima je ukupno utvrđeno 20 povreda zbog kojih su poduzete propisane upravne i prekršajne mjere. Kontrolirane su i obveze po Zakonu o zaštiti potrošača u dijelu omogućavanja podnošenja prigovora potrošača, odgovora u propisanim rokovima na prigovore potrošača kao i sporadični slučajevi nepoštene poslovne prakse prema potrošačima“, elaborirala je Filipović-Grčić.

Željko Uhlir, državni tajnik Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, pričao je o Zakonu o obnovi. Rekao je kako je mit da su zgrade u Zagrebu teško oštećene zbog neodržavanja jer je problem u samoj konstrukciji starih građevina koje zahtijevaju ozbiljne investicije da bi se mogle nositi s jačim potresima. „Nastala je šteta od 86 milijardi kuna u Zagrebu i 42 milijarde na Baniji, a potresi na ovom području mogu biti i do 20 puta jači. Stoga je važno da odradimo konstrukcijsku obnovu, a onda se kasnije možemo baviti cjelovitom obnovom“, naglasio je, a Marijana Vuraić Kudeljan, zamjenica ravnatelja Porezne uprave govorila je o Pravilniku o porezu na dohodak i paušalnom obrtu, kazavši kako je cilj uvođenja tog poslovnog modela bio porezno i administrativno rasterećenje poduzetnika, kao i poticanje digitalizacije. „Koja je ljepota paušalnog oporezivanja? Ako pogledate njegove obveze, one se svode na izdavanje računa i njegovu fiskalizaciju“, rekla je Vuraić Kudeljan.

Inače, Forum poslovanja nekretninama glavno je mjesto okupljanja i poslovne edukacije industrije poslovanja nekretninama. Održava se dva puta godišnje i svojim programom upoznaje struku s novostima u regulatornom okruženju i trendovima na tržištu nekretnina, a koliko je bitan za kompletnu profesiju dokaz je i brojka od preko 500 sudionika, prioćeno je iz HGK.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!