Građani zabrinuti zbog inflacije, Vlada kalkulira s mjerama

Ekonomija 16. srp 202222:50 0 komentara
Hrvoje Jelavic/PIXSELL

I treća agencija, Moody's, podigla je kreditni rejting Hrvatske na investicijski kao posljedicu činjenice da ulazimo u eurozonu. U Vladi i više nego zadovoljni, pa tako i novi ministar financija. Ipak, lijepe vijesti kvari daljnja neizvjesnost zbog rasta inflacije i energetske krize. Ministar obećava pomoć i građanstvu i gospodarstvenicima, ali postupnu. Kako je rekao, sve mjere se neće ispucati odmah jer treba ostaviti manevarski prostor za moguće teže posljedice.

Ugodan zadatak za novog ministra financija – ta koji to ne bi poželio – nakon S&P-ja i Fitcha, eto i Moody’sa – sve tri Hrvatskoj sad daju investicijski rejting.

VEZANE VIJESTI

“Po rejtinzima Fitcha i S&P-a, sedam članica EU-a ima kreditni rejting koji je niži od RH, dakle, to su Italija, Portugal, Grčka, Cipar, Rumunjska, Bugarska i Mađarska”, rekao je Marko Primorac.

Sad vam je sigurno laknulo. Svaki dan u svakom pogledu sve više napredujemo! U zboru s ministrom zacvrkutao je i premijer.

“Podizanje kreditnog rejtinga posljedica je članstva u Eurozoni, koje pruža sigurnost hrvatskim građanima u krizi. Najviši investicijski rejting dosad poruka je povjerenja i važan signal ulagačima! Smjer kojim idemo donosi rezultate za Hrvatsku”, napisao je premijer Andrej Plenković na Twitteru.

Kalkulacija fiskalnog prostora

No, sve to u trenutku kad nam inflacija već galopira u dvoznamenkastom ritmu. Inflacija u Hrvatskoj među pet najvećih u eurozoni, poručuju naslovnice. No, što nam to govori? Možda da nećemo biti najgori čak niti u eurozoni, da je to Novo Normalno. Ali i da se baš i ne podrazumijeva da ćemo samim ulaskom u eurozonu obuzdati inflaciju.

“Dakle, mogu apsolutno još jednom potvrditi da ćemo ići u smjeru socijalnih naknada i identificiranja skupina građana kojima je pomoć najpotrebnija. Međutim morate biti svjesni da taj fiskalni prostor koji postoji nećemo sigurno ispucati odjednom, bit ćemo oprezni, rekao bih tako, na obaraču”, istaknuo Primorac.

Sve naravno, zato što na obaraču nije oprezan Vladimir Putin. Lako je moguće da nas onaj car svih energetskih udara tek očekuje, da najgore još nije došlo. Oporba optužuje Vladu da je ona sukrivac za inflaciju, Vlada se brani da je to uvezeni poremećaj kontinentalnih razmjera.

“Ne može taj kreditni rejting ostati papir kojim će Plenković mahati na sjednicama saborskih odbora, to se mora pretočiti u nešto što će u svojem svakodnevnom životu u svojem džepu osjetiti svaki građanin ove zemlje, a Plenkoviću je to samo jedan papir kojim će mahati, ne to nije dovoljno”, napomenuo je Peđa Grbin.

Vlada je previše usmjerena na cijene goriva, umjesto da se bavi onim što najviše utječe na džep prosječnog Hrvata – cijene hrane, prozivaju iz oporbe. Sindikati pak vjeruju da treba spriječiti da se upravo cijene energenata prelijevaju na cijene hrane i svega ostalog.

“Ne samo malim, mikro, srednjim, nego i većim poduzetnicima da se njima olakša taj cjenovni udar kad je riječ o energiji, onda bismno mogli i s njima razgovarati uvjetno: Ako vam spustimo te ulazne cijene energenata, onda ste vi isto tako s druge strane dužni smanjiti svoje izlazne cijene prema građanima i međusobno jedni prema drugima”, rekao je Krešimir Sever.

No, nema mnogo šanse da se Vlada do kraja turističke sezone liši lavovskog komada proračunskog kolača. Napravi li to, najesen neće imati čime pomoći građanima ni poduzetnicima.

“U vrijeme turističke sezone je apsolutno nerazborito u značajnijoj mjeri nego do sada smanjivati trošarine i PDV. Što se tiče fiskalnog prostora koji ćemo osigurati u ovim vremenima, njega ćemo koristiti u onim vremenima ujesen, kad očekujemo da će nam biti teže”, rekao je Primorac.

Ministar ne vidi razlog za ograničavanje cijena hrane

No, do jeseni tko živ, tko gladan. Kakve će najesen biti cijene hrane, koje u Hrvatskoj pojedu najveći dio obiteljskog budžeta? Je li Vlada tu propustila napraviti nešto ili nije?

VEZANE VIJESTI

“Pa zapravo se tu vrlo malo može. Vidjeli smo da spuštanje PDV-a nije imalo značajnog utjecaja, vrlo brzo su cijene rasle. Tako da na području PDV-a više nema nekakvog prostora. Tu bi trebalo vidjeti da se izbjegava zamrzavanje cijena jer to dugoročno ne donosi utjecaj veliki”, rekao je Sever.

A moglo bi dovesti i do nestašica, upozorava Sever. Ministar ne vidi razloge za ograničavanje cijena hrane. Cijene u Hrvatskoj, kaže, formiraju se na slobodnom tržištu.

“Ja zapravo ne vidim tu bojazan. Ali ako se inflacija drastično poveća, sve mogućnosti su, naravno, otvorene”, rekao je Primorac.

Veći rejting znači niže kamatne stope i jeftinijie zaduživanje ne samo države, nego i građana i poduzetnika. To ne znači da kamatne stope neće rasti, ističe Primorac, jer će europska središnja banka u borbi protiv inflacije sasvim sigurno morati dizati kamatne stope. No bez ovog kreditnog rejtinga, one bi u Hrvatskoj rasle još znatno više nego u ostatku eurozone.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!