Građani u prosjeku štede 15 posto više nego lani

Ekonomija 21. lis 202115:55 0 komentara
N1/Ilustracija

Građani za štednju u prosjeku mjesečno izdvajaju 549 kuna, što je 70 kuna ili 15 posto više nego lani, pokazuje istraživanje o navikama štednje u Hrvatskoj predstavljeno u četvrtak, koje je u srpnju i kolovozu 2021. provela agencija IMAS.

Istraživanje je na uzorku nešto većem od 500 ispitanika provedeno za potrebe Erste grupe, a pokazalo je i da muškarci prosječno uštede 593 kune, a žene nešto manje, 507 kuna mjesečno.

Podjednak broj muškaraca i žena, njih 82 posto, štednju smatraju važnom ili izuzetno važnom.

Kako je navedeno u priopćenju Erste banke, s obzirom da razdoblje niskih kamatnih stopa traje već dulje razdoblje, kroz istraživanje se od ispitanika pokušalo saznati kako je to utjecalo na njihove navike.

Četvrtina njih zbog toga ušteđeni novac drži na tekućem računu, 15 posto ispitanika novac je uložilo u kupnju nekretnine dok ih 37 posto nije promijenilo ništa.

Kada se govori o razlozima štednje, najviše ispitanika, 67 posto, štedi kako bi stvorilo zalihu za nepredviđene situacije, 43 posto kao financijsko zaleđe za sebe i obitelj, a nakon toga slijede razlozi poput štednje za mirovinu (18 posto) ili za edukacije i obrazovanje (10 posto).

Manji postotak ispitanika štedi i za veće kupovine kao što su kuća ili stan, automobil, mobitel i slično (16 posto), a neki štede i za putovanja (15 posto). Najviše ispitanika, 40 posto, štedi koristeći štedne račune, dok najmanji postotak, tri posto, svoja sredstva ulaže u nekretnine kao oblik štednje, izvijestili su iz Erstea.

Najviše štede Austrijanci

Kada se uspoređuju zemlje srednje i istočne Europe, odnosno iznosi koje građani u tim zemljama mjesečno izdvajaju za potrebe štednje, s prosječnih 344 eura prednjače Austrijanci, što je skok od 72 eura u odnosu na prošlu godinu.

Slijede ih Slovaci sa 123 eura te Česi sa 119 eura, što i za jedne i za druge predstavlja porast od 10 eura. Uz Austrijance, najveći rast u iznosu štednje u odnosu na 2020. godinu imali su Mađari, 19 eura, pa tako njihova štednja u prosjeku sada iznosi 82 eura mjesečno.

Hrvati mjesečno uštede prosječno 72 eura, Rumunji 58 eura, a Srbi 47 eura. U svim zemljama najveći postotak ispitanika štedi kako bi imali zalihe za “crne dane”, a postotak takvih najveći je u Slovačkoj, 94 posto, navedeno je.

Utjecaj pandemije koronavirusa na financijske navike

Ispitivanje je pokazalo i da pandemija koronavirusa nije značajno utjecala na navike štednje. Naime, 77 posto ispitanika potvrdilo je da štedi otprilike jednaku količinu novca kao i prije, pri čemu je u tu tvrdnju najuvjerenija skupina od 15 do 34 godine, njih 87 posto.

No kada je riječ o utjecaju pandemije na opću financijsku situaciju, čak 50 posto ispitanika reklo je da je pandemija blago negativno utjecala na njihovu financijsku situaciju, 35 posto ispitanika smatra da pandemija na njih nije imala utjecaj, dok je njih deset posto snažno pogodila.

Pandemija je u financijskom smislu različito utjecala i na zemlje u srednje i istočne Europe pa tako 71 posto Austrijanaca i 67 posto Čeha smatra da pandemija uopće nije imala utjecaja na njih, dok je snažan negativan utjecaj imala na najveći broj građana Mađarske (18 posto), Srbije (18 posto) i Rumunjske (13 posto), izvijestili su iz Erste banke.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!