Ukupni krediti stanovništvu na kraju studenoga 2020. iznosili su 136,2 milijardi kuna, čime je nastavljen njihov rast i na mjesečnoj i godišnjoj razini - u odnosu na listopad veći su za 0,1 posto, a u odnosu na studeni 2019. za 2,7 posto, podaci su Hrvatske narodne banke (HNB).

Analitičari Raiffeisen banke (RBA) u osvrtu na najnovije podatke središnje banke zamjećuju da je ukupni iznos od 136,2 milijarde kuna kredita stanovništvu najviša razina tih vrsta kredita od siječnja do studenog u prošloj godini. Pritom, uz rast za 0,1 posto ili 127,9 milijuna kuna, krediti stanovništvu su na mjesečnoj razini porasli sedmi mjesec zaredom,

S druge strane, trend godišnjih stopa rasta prisutan je od polovice 2017. godine, pri čemu je zabilježeno usporavanje rasta s listopadskih 3,5 posto na 2,7 posto, ili za 3,6 milijardi kuna u studenome. U odnosu na kraj 2019. godine zabilježen je rast od 2,3 posto odnosno tri milijarde kuna, napominju iz RBA.

Promatrano prema vrstama kredita, najznačajniji udio odnosi se na stambene kredite koji su u studenom zabilježili iznos od 61,3 milijarde kuna, uz rast na mjesečnoj razini od jedan posto ili 586,3 milijuna kuna, a na godišnjoj za razmjerno visokih 7,9 posto odnosno 4,8 milijarde kuna.

“Zbog povećane kreditne aktivnosti, dijelom i zbog programa poticane stanogradnje, udio stambenih u ukupnim kreditima stanovništvu porastao je od studenog 2019. do studenog 2020. s 42,9 posto na 45 posto, dok se udio stambenih kredita u kunama u ukupnim stambenim kreditima povećao s 30,3 posto na 31,3 posto”, napominju RBA analitičari.

S udjelom od 38,7 posto u ukupnim kreditima stanovništvu slijede gotovinski nenamjenski krediti, kod kojih je sve do početka krize uzrokovane pandemijom bio prisutan rast uz dvoznamenkaste stope.

No, od ožujka 2020. godine je zbog visoke neizvjesnosti početka gospodarske krize i zaoštravanja kreditnih uvjeta započelo njihovo usporavanje.

Tako je, prema posljednjim podacima HNB-a za studeni, nominalno stanje nenamjenskih gotovinskih kredita, koji su dominantno odobravani u domaćoj valuti, iznosilo 52,6 milijardi kuna. To je pad od 0,4 posto ili 207 milijuna kuna u odnosu na studeni 2019. godine, čime je prekinut dugogodišnji trend pozitivnih godišnjih stopa rasta, navode iz RBA.

U odnosu, pak, na listopad zabilježen je pad od 219,5 milijuna kuna odnosno 0,4 posto, dok su u odnosu na kraj 2019. godine gotovinski nenamjenski krediti bili niži za 0,6 posto odnosno 310 milijuna kuna.

Kod ostalih vrsta kredita sektoru stanovništva godišnji rast zabilježen je kod hipotekarnih kredita, za 6,1 posto, dok su sve ostale komponente prema namjeni zabilježile godišnji pad – potrošački krediti za 18,9 posto, krediti za automobile za 23,9 posto, krediti po kreditnim karticama za 1,8 posto te prekoračenja po transakcijskim računima za 1,7 posto.

Promatrano prema valutnoj strukturi vidljiv je trend preusmjeravanja obveza iz valutnih u kunske što, napominju analitičari RBA, odražava izraženiju sklonost zaduživanja u domaćoj valuti, što je rezultat i niskih kamatnih stopa na domaćem tržištu.

“Unatoč usporavanju godišnjih stopa rasta kunskih kredita stanovništvu, udio kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu u studenom je u odnosu na isti mjesec 2019. godine porastao za 1,2 postotni bod, pri čemu je iznosio 55,3 posto”, navode iz RBA.

Naime, kunski su krediti stanovništvu krajem studenoga prošle godine iznosili ukupno 75,3 milijarde kuna, čime je na mjesečnoj razini zabilježen rast od 0,2 posto ili 143 milijuna kuna. Na godišnjoj su razini, pak, kunski kreidti stanovništvu porasli za pet posto ili 3,6 milijarde kuna.

“Unatoč usporavanju tijekom cijele 2020. godine, pozitivan niz godišnjeg rasta iznosa kunskih kredita traje od prve polovice 2013. pri čemu je dvoznamenkasti rast bio prisutan od polovice 2015. pa do ožujka 2020. godine”, napominju analitičari RBA.

Primjećuju i da su kod valutnih kredita pozitivne godišnje stope rasta prisutne tek od travnja 2019. godine.

Na kraju studenog, nominalan iznos valutnih kredita je, uz stagnaciju na mjesečnoj razini, na godišnjoj razini zabilježio blagi rast od 0,1 posto odnosno 39 milijuna kuna, a iznosio je 60,8 milijardi kuna.

No, iz RBA pritom napominju da je nominalni iznos valutnih kredita izražen u kunama pod utjecajem tečajnih kretanjam budući da je u studenom 2020. odnosu na studeni 2019. kuna u odnosu na euro oslabila za 1,6 posto, doprinoseći tako većoj kunskoj vrijednosti valutnih kredita.

Analitičari RBA u 2021. očekuju nastavak rasta kredita sektoru stanovništva, koji će, kao i u 2020. godini, biti podržani nastavkom subvencioniranih stambenih kredita u sklopu APN programa, koji je produljen do 2023. godine, a zasigurno će biti i posljedica financiranja stambenih objekata oštećenih u potresima tijekom prošle godine.

“S očekivanim otpuštanjem mjera za prevenciju zaraze i posljedičnim ubrzanjem gospodarskih aktivnosti, povećat će se potražnja za gotovinskim kreditima, ali u 2021. ne očekujemo povratak na dvoznamenkaste stope rasta koje su ostvarivane prije 2020. godine”, zaključuju iz RBA.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.