Europska središnja banka (ECB) objavila je u četvrtak da će nastaviti podupirati gospodarstvo u oporavku od koronakrize povoljnim uvjetima financiranja, poručivši da je neko vrijeme spremna tolerirati i snažniji rast cijena.

ECB najavljuje da će ključne kamatne stope u eurozoni ostati na sadašnjim niskim ili još nižim razinama dok inflacija ne dosegne ciljanih dva posto “znatno prije” kraja srednjoročnog razdoblja, i to kroz dulje vrijeme.

Ključne kamatne stope u eurozoni trenutno iznose nula posto, a kamate na depozite minus 0,5 posto.

Iz banke su poručili i da bi temeljna inflacija, koja isključuje oscilacijama podložne cijene hrane i energenata, trebala biti dovoljno snažna da se može očekivati stabilizacija inflacije na dva posto u srednjoročnom razdoblju.

“To bi moglo podrazumijevati i prijelazno razdoblje u kojem bi inflacija bila umjereno iznad ciljane razine”, dodali su.

Dosada su bili poručivali da će kamatne stope ostati na sadašnjoj niskoj ili nižoj razini dok se njihove prognoze inflacije “snažno” ne približe ciljanoj razini i dok takav trend ne pokaže i temeljna inflacija.

Inflacija je u lipnju u eurozoni kliznula na 1,9 posto, a temeljna inflacija zadržala se na svibanjskoj razini i iznosila je 0,9 posto.

ECB je u lipnju prognozirao da bi inflacija ove godine trebala iznositi 1,9 posto, te kliznuti na 1,5 posto u 2022. U 2023. rast cijena trebao bi dodatno oslabiti, na 1,4 posto.

“Gospodarstvo eurozone oporavlja se, sve se više ljudi cijepi i mjere zatvaranja ublažene su u većini zemalja. Pandemija ipak i dalje baca sjenu na taj proces, posebno delta varijanta koja postaje sve izraženiji izvor neizvjesnosti”, upozorila je predsjednica ECB-a Christine Lagarde.

Inflacija je ubrzala, ali tek privremeno, rekla je Lagarde, ukazujući na pojačanju potražnju i privremene troškovne pritiske u lancima nabave.

Izgledi za inflaciju u srednjoročnoj su perspektivi i dalje “prigušeni”, naglasila je čelnica ECB-a, zbog slabog rasta plaća i jačanja eura.

“Moramo sačuvati povoljne uvjete financiranja za sve sektore gospodarstva dok pandemija ne završi. To je ključno kako bi sadašnji oporavak prerastao u trajan rast aktivnosti i amortizirao negativan utjecaj pandemije na inflaciju”, dodala je.

Banka je najavila i da će nastaviti kupovati obveznice u sklopu kriznog pandemijskog programa (PEPP), ukupne vrijednosti 1.850 milijardi eura, minimalno do kraja ožujka iduće godine odnosno dok ne zaključe da je krizna faza pandemije završila.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.