Država je tvrtkama dala 12 milijardi kuna, 8 milijardi došlo iz EU-a

Ekonomija 28. ruj 202107:26 0 komentara
Igor Soban/PIXSELL, Ilustracija

Europska se komisija pohvalila da je dosad u proračune 19 država članica Europske unije proslijedila 90 milijardi eura namijenjenih zaštiti radnih mjesta i prihoda zaposlenih koji su tijekom pandemije pretrpjeli gubitke.

Hrvatska je iz europskog SURE programa dobila 1,02 milijarde eura koje su usmjerene u potpore za čuvanje radnih mjesta. Najviše su novca hrvatske tvrtke tražile i dobile tijekom prve karantene, na proljeće 2021. godine, kada je u jednom trenutku potpore dobivalo i do 600.000 zaposlenih.

S vremenom su se ekonomske aktivnosti i uslužni sektor oporavili pa je za kolovoz ove godine, prema zasad obrađenim prijavama, potpore tražilo samo 755 poslodavaca za 4000 zaposlenih radnika. Njima je za kolovoz iz proračuna isplaćeno 10 milijuna kuna. No, još u srpnju poslodavci su tražili i dobili potpore za 70 tisuća zaposlenih radnika, za što im je isplaćeno 200 milijuna kuna, piše Večernji list.

1,5 milijuna radnih mjesta

Od početka pandemije država je za čuvanje radnih mjesta tvrtkama uplatila 12 milijardi kuna, no kao što se vidi, gotovo 8 milijardi kuna stiglo je iz Bruxellesa. Kad se u taj iznos uključe i doprinosi, vrijednost potpore poduzetnicima dosegnula je 17 milijardi kuna. Bruxelles je podmetnuo leđa kad je najviše trebalo, no ipak, ova sredstva iz SURE programa nisu bespovratna, no pribavljena su po izuzetno povoljnim kamatama izdavanjem zajedničkih socijalnih obveznica. EU je trenutačno najveći svjetski izdavatelj društvenih obveznica, a upravo je operacija financiranja SURE programa postavila temelj i za zahtjevnije zaduživanje za financiranje Next Generation oporavka.

Iz tog fonda Hrvatskoj je dodijeljeno bespovratnih 6,3 milijarde eura. Europska komisija navodi da je zajednički SURE program podržao približno 31 milijun osoba, među kojima je bilo 22,5 milijuna zaposlenih i 8,5 milijuna samozaposlenih Europljana. Ta brojka predstavlja više od četvrtine ukupnog broja zaposlenih u 19 država članica korisnica. S obzirom na snažan kreditni rejting EU-a, procjenjuje se da su države korisnice povoljnog modela financiranja kroz povoljnije kamate uštedjele 8,2 milijardi eura. Najviše novca otišlo je u Italiju – 27 milijardi eura – i Španjolsku – 21 milijardu eura.

Slovenija je, primjerice, iz istog programa dobila 1,1 milijardu eura, Češka dvije milijarde, Mađarska 500 milijuna… Bez tih sredstava, vjeruju u Bruxellesu, bez posla bi ostalo 1,5 milijuna radnika. SURE još može, od ukupne omotnice teške 100 milijardi eura, pružiti gotovo 6 milijardi eura financijske pomoći državama članicama. Hrvatska je svoj dio povukla u cijelosti, a potpore za čuvanje zaposlenosti u nekoj će od postojećih varijanti ostati do kraja ove godine.

Naglasak na podizanju kvalitete radne snage

Premijer Andrej Plenković poručuje da bi u idućem razdoblju naglasak trebao biti na otvaranju radnih mjesta i općenito podizanju kvalitete radne snage. Bruse se detalji oko hrvatskog modela cjeloživotnog obrazovanja odraslih. Najkasnije od sredine iduće godine krenut će odobravanje 30 tisuća vaučera za stjecanje ili poboljšanje vještina kako zaposlenih tako i nezaposlenih. Okvirno, svatko tko se želi dodatno educirati, a ispunjavat će zadane kriterije vezane za vještinu, dobit će od države do deset tisuća kuna. Prvih 30 tisuća vaučera financirat će se iz bespovratnih EU sredstava, a namjera je vlade da projekt zadrži i dalje bude li interesa građana i obrazovnih institucija za taj oblik cjeloživotnog obrazovanja odraslih.

Mnoge europske zemlje proučavaju francuski model edukacije, gdje svaki zaposleni ima osobni obrazovni račun na koji mu država godišnje uplati 500 eura, a najviše 10.000 eura tijekom radnog vijeka. Zavod za zapošljavanje trebao bi biti glavni nositelj i realizator projekta cjeloživotnog obrazovanja. Očekuje se da će država nuditi vaučere za stjecanje dodatnih vještina za poslove koji su traženi na našem tržištu rada kao što su programeri, eksperti za umjetnu inteligenciju, stručnjaci za gaming industriju, CNC operateri, specifični proizvodni procesi u poljoprivredi, zavarivači, upravljanje poslovnim sustavima, upravljanje e-trgovinom, nove tehnike u kulinarstvu, rad u Adobe programima, user experience designer, vještine upravljanja građevinskim strojevima, upravljanje viličarima i slično.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!