Dolazi inflacija: Trgovci poskupljuju robu skrivajući se iza akcija

Biznis 21. svi. 202107:112 komentara
Podijeli:
kolica, dućan, market, supermarket, trgovina, šoping
Izvor: Pixabay / Ilustracija

Unatoč tome što se brojni trgovački lanci u stalnom i bespoštednom ratu cijenama bore za kupce, poskupljenja su se, čini se, ipak “dotaknula” nekih polica.

Prema statistici DZS-a cijene hrane i bezalkoholnih pića u Hrvatskoj još nije zahvatila inflacija. U travnju su na godišnjoj razini pale 0,6%, tvrde iz DZS-a. No potrošači itekako primjećuju da su poskupjeli šećer, ulje, higijenske potrepštine…, što trgovci dijelom opravdavaju sezonskim rastom cijena, a dijelom kao posljedicu povećanih inputa u proizvodnji.

Drago Munjiza, direktor Lonia trgovine, kaže da su cijene u maloprodaji u prosjeku rasle 1-2%.

“Najviše su poskupjele cigarete zbog rasta trošarina, a šećer i proizvodi od žitarica više od 5%”, objašnjava Munjiza za Večernji list, koji očekuje da će trgovci dio viših ulaznih cijena pokriti nauštrb svoje marže zbog konkurentnosti, a trošarine i skuplju sirovinu (kao u primjeru šećera) dijelom prenijeti na maloprodaju.

“Početkom sezone redovito poskupljuju i ulazne cijene piva za nekoliko postotaka. No budu li rasle ulazne cijene energenata i goriva, uslijedit će novi val poskupljenja. Higijenske potrepštine također su u godinu dana porasle za 10-ak posto”, napominje Munjiza.

Što se pak tiče mlijeka i mesa, gotovo i nema poskupljenja, tek kod nekih mliječnih proizvoda, dodaje pak direktor Croatiastočara Branko Bobetić.

“No sigurno je da slijede poskupljenja jer cijene inputa u poljoprivrednoj proizvodnji strahovito rastu – kukuruza, sojine i suncokretove sačme, čak i slame i sijena, što će se itekako preliti i na cijene mesa, mesnih i mliječnih prerađevina za krajnjeg korisnika”, kaže Bobetić za Večernji, koji razlog za to vidi i u rapidnom padu svjetskih zaliha kukuruza i soje zadnjih godina.

Kad je robe manje, a potražnja je veća – cijene, naravno, rastu, a rast će i zbog novog sedmogodišnjeg razdoblja Zajedničke poljoprivredne politike EU koje traži veća ulaganja farmera u “zelenu” transformaciju i strategiju od polja do stola, smatra Bobetić.

Prema statistici FAOstata, cijene hrane u svijetu rastu tako već 13. mjesec zaredom, na što je utjecao i COVID-19. Kako bilo, kukuruz je na globalnoj razini u travnju bio skuplji čak 67% nego lani u istom mjesecu. Rastu i tržišne cijene svinjskih polovica, ali su na razini EU one još uvijek 11% niže nego u lanjskom travnju. Cijena junećih polovica rasla je 10-ak posto, peradi 8%, no u Hrvatskoj je cijena piletine i dalje 2,5% niža nego lani zbog sveprisutnog dampinga i nelojalne konkurencije.

“Trošak prehrane životinja veći je za 25%, a bruto marža farmera manja za 15%. Farmeri to više neće moći podnijeti stoga od lipnja očekujem znatna poskupljenja”, rekao je Bobetić, dok u trgovci prehrambenim proizvodima u to ne vjeruju.

Martin Evačić, direktor NTL-a i HUP-ove Udruge trgovine, kaže da će zbog prevelike konkurencije i međusobne borbe trgovci reagirati samo u slučaju povećanja nabavnih cijena, kao što je to slučaj, primjerice, s uljima. Kad je nabavna cijena bila oko 5 kuna, litra je u maloprodaji koštala oko 7, a sad kad je 7-8 kn, konačna cijena je oko 10 kn. Voće i povrće uglavnom je pojeftinilo, dok sezonsku cijenu kroje i loši vremenski uvjeti koji otežavaju proizvodnju. No trgovci su od početka godine suočeni i s padom prometa pa važu svaku znamenku cijene na polici.

“Nakon lanjske godine koja je za trgovine prehranom bila iznimna, bolja od 2019., u ovoj je manje novca u opticaju, a manja je i kupovna moć građana, s obzirom na to da je dio gospodarstva manje-više dugo zatvoren, a osjeti se i pad BDP-a”, napominje Evačić za Večernji list.

Zbog svega toga on ne očekuje veća poskupljenja prehrambenih proizvoda.”Inflacija od 1-2 posto na nivou godine nije inflacija”, kazao je.

Komentari

Vaš komentar