Do kada će divljati cijene stambenih kvadrata?

Biznis 21. velj. 202214:587 komentara
Podijeli:
Izvor: Dino Stanin/PIXSELL

Ekonomist Damir Novotny kaže da do pucanja nekretninskog balona neće doći i da naše tržište nekretnina i nije pravo tržište, a uz to je vrlo šaroliko pa negdje cijene rastu, a drugdje padaju i u nekim dijelovima zemlje nekretnine zjape prazne i propadaju.

Prema ovom ekonomistu Hrvatska ima mnogo veći problem potpuno promašene ekonomske politike poticanja zaduživanja i poticanja mladih parova na zaduživanje tijekom cijelog života u uvjetima visokih cijena nekretnina.

VEZANE VIJESTI

“Mislim da do nekog pucanja nekretninskog balona koje bi utjecalo na nacionalnu ekonomiju ne može doći. Mi imamo drugi problem – da su se kućanstva zadužila za kupnju skupih nekretnina i veliki je problem što na visokoj razini cijena mladi bračni parovi kupuju preskupe nekretnine koje ih opterećuju za cijeli život. Poticanje zaduživanja je jedna od pogrešaka ekonomske politike koja je subvencioniranim kreditima zapravo poticala zaduživanje i to Europska komisija sada jasno naglašava kao jedan od promašaja ekonomske politike i da bi zapravo trebalo raditi na hlađenju i na zaustavljanju potražnje. U ovom trenutku Hrvatska ima oko 30 posto više stambenih jedinica nego što ima potražnje, osobito nakon iseljavanja 300.000 ljudi proteklih nekoliko godina. Stanova ima viška. Ti se stanovi pokušavaju rentati, ali zapravo, u suštini, oni troše svoju supstancu, ne uređuju se i ne obnavljaju svoju vrijednost, liftovi se ne popravljaju, krovovi se uglavnom ne popravljaju… Te stambene jedinice mahom jedu same sebe, troše svoju supstancu i dobit ćemo ono što već sada imamo u ruralnim dijelovima zemlje, kuće u kojima nitko ne želi živjeti”, ističe Damir Novotny za Slobodnu Dalmaciju.

Prema Novotnyju cijene nekretnina rastu jer nema dovoljno ponude novih stanova na tržištu, a potražnja postoji te se dijelom kreira i potiče subvencijama, a raste i zbog činjenice da su kamatne stope na štednju jako niske pa su ljudi jedan dio štednje odlučili investirati u nekretnine koje su trebale služiti za rentijerstvo u turizmu i u gradovima. Ističe da cijene ne rastu na primjer u Čazmi ili u Virovitici, nego na Jadranu i u gradovima, ali ne u svim gradovima te su cijene u Osijeku na razini jedne trećine cijena u Splitu.

“To su bitne razlike i tu nema govora u nekom balonu, barem ne u onom klasičnom smislu, zato što je tržište heterogeno i ne može doći do općeg pucanja koje bi imalo učinka na nacionalnu ekonomiju. Imate jedan paradoks, kada se proda jedna nekretnina ide se kupovati druga i taj fenomen pretvaranja starih u nove nekretnine nije zabilježen drugdje”, objašnjava Novotny.

“U Hrvatskoj imate stan koji vrijedi 100.000 eura, u Zagrebu koji je sad došao do cijene od 300.000 eura, ali je to teorijska cijena, to nitko ne želi platiti i vlasnik kaže da onda neće ni prodati. Zapravo se ništa ne događa dok ne nastane dužnička kriza, onda se ti stanovi prodaju po tržišnoj cijeni. Oni koji ne poznaju stvarno stanje u Hrvatskoj mogu govoriti o mogućim crnim scenarijima, krizama i pucanju nekretninskog balona. APN je dao oko 22.000 subvencioniranih kredita, što je to prema 1,3 milijuna stambenih jedinica u Hrvatskoj? Ti koji su dobili poticaj od APN-a su zapravo u najlošijoj situaciji jer su kupovali nekretnine na vrlo visokoj razini cijena i dogodi li se da ne budu mogli otplaćivati te kredite, ti će stanovi završiti na tržištu s jednom trećinom cijene”, naglašava Novotny za Slobodnu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar