Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Damir Zorić govorio je kao gost Newsrooma na N1 o perspektivama ekonomije Hrvatske u pandemiji koja se ispostavila da ne jenjava kako se prognoziralo, te o načinima kako nacionalnu ekonomiju sačuvati.

Premijer Andrej Plenković najavio je da će se i u travnju nastaviti mjere pomoći tvrtkama koje trpe velike gubitke. Koliko to pomaže radnicima i tvrtkama?

“Sigurno da pomaže, sigurno da pomaže ukupnoj nacionalnoj ekonomiji. Kada bi se ta radna mjesta pogasila, mislim da bi problemi bili puno veći i puno teže bi se gospodarska aktivnost obnavljala i vratila na željene razine”, odgovorio je Zorić.

Kako je prijetilo biti, moramo biti zadovoljni

Istaknuo je još jedan pozitivan moment:

“Mjere se proglašavaju mjesec za mjesec. Ovaj put je proglašeno za mjesec ranije. To je dobro. Izbrisalo je kod ovih koji ovise o mjerama, dozu neizvjesnosti koje je do sada bilo.”

“Ono što smo čuli tijekom razgovora, što nikoga ne veseli, da se pominje i svibanj, to ukazuje, a i epidemiološki pokazatelji nas upućuju na to, koliko se epidemiološka situacija otima kontroli, koliko može biti opasna i koliko može biti pogubna za ekonomiju i ukupno za život u zemlji”, kazao je.

Ipak:

“Moramo biti zadovoljni. U datim okolnostima je glavnina gospodarstva opstala, većina radnih mjesta je očuvana, iako statistike pokazuju da je (na godišnjoj razini) 20.000 mjesta manje. Nekih posljedica je ipak bilo.”

Rekao je da u 2020. BDP ipak nije pao onoliko koliko se predviđalo. Spomenuo je da su prognoze za ovu godinu bile vrlo optimistične, ali uz uzimanje kao izvjesnog da će u prvom dijelu godine većina stanovništva Hrvatske već biti cijepljena i da će epidemiološka situacija biti bitno normalnija.

“Čini mi se da se pandemija ne predaje. Bojim se ako travanj nastavi ovako, ako takav bude i svibanj ne daj Bože, da taj rast od pet posto, odnosno 5,3 posto, nećemo dosegnuti”, kazao je Zorić.

Turizam će opreznije zvati sezonske radnike

Rekao je da Hrvatska još uvijek u nekim sektorima poseže za uvozom radne snage, posebno u graditeljstvu, ali u nekim drugim sektorima ekonomije stanje je neusporedivo drugačije:

“Bojim se da će turistički sektor, koji je tradicionalno bio prilika za sezonske radnike, sada u ovoj neizvjesnosti malo opreznije kalkulirati s dovođenjem ljudi i iz Hrvatske i iz inozemstva.”

Zorić je dalje komentirao izjavu predsjednika Vlade da je komunikacija s HUP-om dobra, da HUP ima sve informacije koje bi trebao imati:

“Hm! Bilo bi dobro da je komunikacija dobra, da imamo sve informacije. Dobro, neke informacije imamo. Neke smo dobili, neke nismo. Radni nacrt tog dokumenta nismo vidjeli, ali ima nekih naznaka da bismo ga narednih dana mogli vidjeti.”

Rekao je dalje da bi Hrvatska, od europskih sredstava pomoći očuvanju i oporavku ekonomije, trebala puno više novca ulagati u privatni sektor:

“Mi nismo protivnici javnog sektora. Dapače, potreban je”

“To će donositi nova radna mjesta, prihode.”

“Uostalom, kad se ulaže u privatni sektor, onda su tvrtke obavezne dodati određeni dio sredstava, nikada se ne daje puni iznos”, kazao je i dodao:

“Mi nismo protivnici javnog sektora. Dapače, potreban je.”

Ono što on, odnosno HUP predlaže, je da najmanje 50 posto tih sredstava ide u privatni, odnosno, kako je rekao, realni sektor.

“Sav taj novac na kraju završi na polici nacionalne ekonomije, ali nije isto završi li napolici A ili na polici B”, rekao je i argumentirao to time da je povrat uloženog u privatni sektor 1:4, a u javni 1:1, te time da nije siguran koliko je javni sektor u stanju generirati ili apsorbirati željenih 200 ili 100 tisuća novih radnih mjesta.

Na kraju je rekao da ovoj Vladi nimalo ne zavidi, da mu je jasno da je pod golemim pritiskom.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.