Cijene hrane divljaju: Za skupu hranu krive i visoke marže trgovaca u Hrvatskoj

Biznis 28. sij. 202209:47 > 10:16
Podijeli:
red, blagajna, kupnja, čekanje, inflacija, siromaštvo, nestašica, redovi, trgovina
Izvor: Unsplash

Cijene hrane u Hrvatskoj u prosincu su nastavile započeti rast iz srpnja pa su na godišnjoj razini bile više čak 8,1 posto, dok je stopa inflacije iznosila 5,5 posto i najviša je od listopada 2008. kad je bila 5,9 posto, piše u petak Večernji list ističući da su za skupu hranu krive i visoke trgovačke marže.

Na razini EU cijene hrane, alkoholnih pića i duhana u prosincu bile su samo 3,2 posto veće, a inflacija 5 posto, što neki od analitičara opravdavaju sporijim rastom cijena u nas u prvom valu, dok su u bogatijim članicama, kako tvrde, u početku brže rasle.

Tek posljednjih nekoliko mjeseci cijene u nas divljaju, u nekim kategorijama poput ulja i više od 20 posto, što se sada događa i na drugim EU tržištima s nižim standardom poput Češke, Mađarske…

Hrvatska nikad nije bila jeftina zemlja, pogotovo kad su u pitanju hrana, telekomunikacijske usluge, razna tehnička roba i slično, a jedan od razloga zašto smo skupi mogu biti i visoke trgovačke marže.

Porezni stručnjak Vlado Brkanić izračunao je da su nakon 2010. četiri vodeća trgovačka lanca u Hrvatskoj gotovo udvostručila marže. Primjerice, 2010. većina trgovačkih marži kretala se oko 17 posto, a 2015. je bila viša od 30 posto.

Neki iz sektora tvrde da na velike marže trgovaca u nas utječu i veliki troškovi logistike, s obzirom na golemu sezonalnost pojedinih hrvatskih regija tijekom nekoliko turističkih mjeseci. No Martin Evačić, predsjednik uprave NTL-a te Udruge trgovine HUP-a, tvrdi kako je prosječna trgovačka marža u EU veća od 32 posto, a u Hrvatskoj manja od 25 posto.

Što se pak cijena hrane tiče, objašnjava da one u trgovinama još ne prate proizvođačke koje se svakodnevno mijenjaju te se očekuje pomoć države. Nebitno je hoće li to biti kroz smanjenje ili ukidanje PDV-a, zamrzavanje cijena osnovnih artikala, vaučera do određene razine mjesečne potrošnje i slično, kao što to već čine neke siromašnije članice EU, pišu novinarke Večernjeg lista Jolanda Rak Šajn i Ljubica Gatarić.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar