Analitičarka: Nakon 1. listopada pred nama se doslovce otvara ponor

Biznis 21. srp 202212:302 komentara
Podijeli:
Izvor: GUILLAUME SOUVANT / AFP/Ilustracija

Nakon objave kriznog plana Europske komisije za rješavanje problema hrvatski gospodarstvenici ne kriju da su sada u još većem strahu. Iz njihovih redova stižu informacije kako im već sada na stol dolaze ugovori za višestruko veće iznose ugovora za opskrbu i plinom i strujom za iduću sezonu.

“Najave povećanja cijene plina za industriju su dramatične. Naše tri tvornice, Saponia, Kandit i Koestlin, u ovom trenutku prikupljaju ponude za plin za sljedeće ugovorno razdoblje, od jeseni, i cijene koje dobivamo su čak sedam puta veće od cijena po kojima smo kupili plin koji trenutno trošimo. Prema tim cijenama, za navedene tri tvornice bismo dosadašnjih 10 milijuna kuna plina godišnje morali platiti čak 70 milijuna kuna! Znači, samo za trošak plina bismo morali izdvojiti dodatnih 60 milijuna kuna, a to nije jedina ulazna cijena koja je jako porasla”, ističe Dajana Mrčela, predsjednica Uprave Saponije i predsjednica nedavno osnovane Udruge prerađivačke industrije i djelatnosti u tehnologiji (UPIDuT), piše Poslovni dnevnik.

“Naše tvornice ne mogu proizvoditi bez plina, i mi nismo jedini. Gotovo cjelokupna prerađivačka industrija, a svakako članice UPIDuT-a s kojima smo razgovarali ovih dana, suočavaju se s istim scenarijem. Većina prerađivača, naime, ima plin ugovoren do 1. listopada ove godine i nakon toga se pred nama doslovce otvara ponor”, zvuči obeshrabrena poruka Dajane Mrčela, koja potvrđuje i informacije iz redova poduzetnika kako eksponencijalno rastu i troškovi električne energije. Cijena je, kaže, već sada tri puta veća, a osim toga, gospodarstvo, kao i građani, plaćaju i veći trošak goriva.

Takav skok cijena, upozorava Dajana Mrčela, ugrožava sve proizvođače i prerađivače te trebamo pomoć i intervenciju države, odnosno zaštitu kroz razumnu cijenu energenata i za gospodarstvo, uključujući ovaj put svakako i velike gospodarske subjekte, koji ove poremećaje više ne mogu apsorbirati sami bez ozbiljnih posljedica po stabilnost poslovanja.

Kako povećanje cijene energenata utječe na cijenu proizvoda?

U prošlom paketu mjera za ublažavanje rasta cijena energije koji je Vlada donijela u ožujku, naime, jedina mjera koja se odnosila na gospodarstva bili su vaučeri za plin, ali su njima bili obuhvaćeni samo mali i srednji poduzetnici, ne i veliki proizvođači, koji u pravilu ulaze među veće potrošače.

“Ogromno povećanje troška energenata mi nikako ne možemo prenijeti na cijene gotovih proizvoda, jer bi povećanja cijena bila dvoznamenkasta, a to bi i generiralo dodatnu inflaciju i pritisak na sve potrošače naših proizvoda i učinilo nas potpuno nekonkurentnima na domaćem i stranim tržištima, jer naša globalna konkurencija takvih povećanja cijena zasad nema”, ističe Dajana Mrčela, poručujući da su kao predstavnici industrije spremni sjesti s Vladom i resornim tijelima, prikazati projekcije i ponuditi naše iskustvo i ekspertizu kako bismo zajednički našli rješenje o kojem de facto ovisi opstanak hrvatske prerađivačke industrije.

O novim poskupljenja koja čekaju i gospodarstvo i kućanstva zasad se službeno šuti, no nema sumnje da će biti dramatična i neizbježna, jer osim Putina i ruskih izvora plina na koji se Europa silno oslanja, dodatna su otegotna okolnost i suša koja smanjuje hidropotencijale.

I najave kako će Rusija nastaviti puštati određene količine plina u Europi se uzima s nevjericom, pa se uredbom Komisije predlaže da se kao dobrovoljni cilj postavi najmanje 15-postotno smanjenje upotrebe plina u odnosu na prosječnu potrošnju unatrag pet godina.

Usvoji li se jučer predstavljeni plan kodnog imena “štedi plin za sigurnu zimu”, do rujna članice EU trebaju u svojim nacionalnim planovima za hitne slučajeve opisati kako planiraju postići dobrovoljne rezove, a na lokalnim razinama provodit će kampanje kako štedjeti na grijanju, smanjiti upotrebu plina u termoelektranama i poticati svako prebacivanje na čistije energente.

Što predlaže Europska komisija?

Prijedlog Komisije razmatrat će se početkom idućeg tjedna, na sastanku Vijeća za energiju 26. srpnja na kojemu sudjeluju ministri zemalja članica EU nadležni za energetiku. Inače, u objavi Komisije o ovom planu aktivnosti prioritet se daje zaštiti kućanstvima, no ostavlja se prostor i za privremeni krizni okvir državne pomoći za industriju i njihov poticaj štednji plina.

Na tom tragu već stižu i najave prvih prijedloga s kojima će prema Vladi ići hrvatski poslodavci. Iz HUP-a se, zasad neslužbeno, čuje da spremaju paket svojih prijedloga kojima smatraju realnim da im se u ovoj situaciji može olakšati ogroman financijski udar u poslovanju.

Među ostalim, u njihovim prijedlozima naći će se ograničavanje cijena za struju koju se obračunava poduzetnicima, smanjenje trošarina i mrežarina, kao i naknada za obnovljive izvore, a jedna od mjera na njihovom popisu biti će i smanjenje osnovice poreza na dobit za iznos troška poskupljenja struje.

Analitičari upozoravaju da su mjere koje zasad stižu u osnovi populističke, te tek očekuju konkretnija i ozbiljnija rješenja, no zabrinuti su i što se njihovo osmišljavanje odvija usporeno, jer je već sada poduzetnicima potrebna informacija pod kojim uvjetima će poslovati u drugom dijelu godine i kako će raditi vlastite krizne programe.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar