U Hrvatskoj su cijene nekretnina u 2020., prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječno poskupile 6,9 posto. Daljnji rast cijena osjetio se i ove godine.

Domaće tržište nekretnina nedavno je bila glavna tema Vijeća za financijsku stabilnost, kojim je presjedao guverner HNB-a Boris Vujčić.

Zaključeno je da su cijene stambenih nekretnina nastavile snažno rasti i u 2021., premda po nešto nižim stopama, pa je ukupan porast cijena u pet godina dosegnuo 40 posto, što je mnogo snažnije od rasta dohodaka. Sve to pogoršava već ionako slabu priuštivost kada je o kupnji stanova riječ.

S obzirom na takav rast cijena, tportal je pitao Martinu Naletilić, licenciranu agenticu za nekretnine iz zagrebačke agencije Sky nekretnine, što bi savjetovala kupcima. Treba li još uvijek čekati ili treba kupiti nekretninu u što kraćem vremenskom roku?

“Budući da se tijekom 2022. očekuje blag porast cijena, u prosjeku nekih šest posto, ako kupci planiraju kupnju nekretnine, naš je savjet kupiti je u prvoj polovini iduće godine. Pandemija i koronakriza pokazale su nam koliko su zapravo tržišta međusobno povezana i ovisna. U situaciji u kojoj se cijela tržišna scena stabilizira, pa tako i tržište nekretnina, investiranje u njih smatramo dobrom odlukom”, rekla je Naletilić.

Koje nam novitete donosi 2022. godina?

“Protekle godine Hrvati su sve više proces kupnje ili prodaje stana povjeravali licenciranim agentima za nekretnine te se, ako govorimo iz tog konteksta, sve više približavamo zapadnim tržištima, na kojima je to već uobičajena praksa. Licencirani agenti kao stručnjaci za kupoprodaju nekretnina posrednici su u tim važnim koracima vezanim uz prodaju ili kupnju stana te jamče sigurnost i brzu realizaciju cijelog kupoprodajnog procesa.

Kao što sam prethodno naglasila, tijekom 2022. godine možemo očekivati blag porast cijena nekretnina. Cijena kvadrata novogradnje u Zagrebu zapravo dolazi na razinu cijene kvadrata europskih gradova. Gentrifikacija je pojam koji će sve više biti aktualan slijedom nedavnih potresa, nastalih oštećenja na zgradama te otežane mogućnosti obnove. Taj se koncept odnosi na renovaciju starijih jeftinijih građevina (većinom stambenih zgrada) koje se pretvaraju u luksuzne građevine za pripadnike srednjeg sloja. Gentrifikacija posebno pogađa brzo urbanizirana područja, ali i produbljuje postojeće društvene razlike. Takav koncept vidljiv je primjerice i u nama susjednoj Sloveniji, u Ljubljani”, kazala je Naletilić.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.