Kamate na dozvoljeni minus u bankama kreću se u rasponu od 20 do čak 38 posto na godišnjoj razini, što je i do dva i po puta skuplje od gotovinskog kredita, objavio je portal Kamatica, pozivajući se na podatke Narodne banke Srbije (NBS). To znači, kako navodi portal, da kada korisnik kredita ode malo u minus, banka ode puno u plus.
Dozvoljeni minus jedan je od najprodavanijih bankarskih proizvoda. Ta financijska usluga je veoma tražena, što potvrđuje i podatak da dozvoljeno prekoračenje danas u Srbiji koristi čak svaki drugi zaposleni.
PROČITAJTE VIŠE
Malo je onih koji su dobro pogledali tarifnik banke i preračunali koliko će ih ova „usluga“ na kraju stajati. Kamata na dozvoljeni minus se uvijek obračunava na dnevnoj razini, i to isključivo na dio prekoračenja koji je korišten, pa sve dok je stanje na računu pozitivno, banka ne naplaćuje nikakvu naknadu.
Dozvoljeni minus se odobrava onima koji imaju redovne prihode i predstavlja vrlo dostupan izvor novca. Kao i svaki oblik kreditiranja, pogodan je za one koji znaju kako da u njemu ostanu što kraće, dok oni koji ne vode evidenciju o stanju na svom računu, svaki dan dozvoljenog minusa plaćaju papreno.
Iako statistika kaže da se dozvoljeni minus odobrava uz prosječnu kamatnu stopu od 29 posto na godišnjoj razini, ipak postoje banke koje su taj prosjek prilično premašile. Kamatica navodi i primjer kada korisnik kredita odluči potrošiti jednu plaću unaprijed i da 44.000 dinara, što je prosječna neto zarada za kolovoz u Srbiji, bude u dozvoljenom minusu, visinu kamate određuje prvenstveno tarifnik njegove banke.
Pri istim iznosima i ostanku u minusu, ovisno o banci u kojoj se posjeduje tekući račun, jedni će plaćati 9.240 dinara na godišnjoj razini, odnosno svaki dan dozvoljenog minusa stajat će ih 25,67 dinara, dok će drugi plaćati 16.720 dinara godišnje kamate, a svaki dan kašnjenja ih stoji 46,44 dinara.
Uzimajući u vidu takvu računicu, bez obzira što je mnogima odlazak u minus jedini način da prežive, Kamatica preporučuje da se umjesto odlaska u minus uzme gotovinski ili potrošački kredit kao jeftinija opcija.
