'Ma kome će to banke poslati fakturu? To je igra živaca'

Biznis 16. ruj 201508:06 > 08:32
Podijeli:
Izvor: N1

Prema analizi HNB-a, postojeći model konverzije kredita u švicarcima znači gubitak za banke od 8 milijardi kuna. Banke prijete trenutnom naplatom 7 milijardi iz državnog proračuna. Za emisiju "Novi dan" stanje u proračunu i posljedice za banke analizirao je ekonomist Ljubo Jurčić.

Na početku je kometirao projekciju proračuna i optimistične najave Vlade. Kazao je da su pokazatelji pozitivni, ali da se Vlada nema čime pohvaliti, jer je na početku svog mandata gurnula Hrvatsku dublje u minus za više od pet posto.

“Da je tada mirovala, mi bismo imali stopu rasta preko jedan posto. Vi možete rezati direktnim uskratama novca, rezanjem plaća, a možete rezati i dizanjem poreza. Ako dignete cijene, a dohodak ne dižete, uzeli ste građanima pet posto njihovog dohotka, a to se dogodilo u prvoj godini mandata”, kazao je.

Objašnjava Jurčić kako Vlada kasnije nije ništa poduzimala te da su rezultati tih prvih reformi iscrpljeni pa su sada pokazatelji nešto bolji. “Gurnuli su nas deset metara dublje u rupu i mi sad plivamo na dnu te rupe”, dodaje.

Rekao je da rast BDP-a u trećem kvartalu nikako ne može doći do dva posto. “U zadnjem kvartalu dolazi do smirivanja. Treći kvartal, u kojem je važan faktor turizam, bit će negdje oko jedan posto. Mjere Vladine politike su iscrpile svoju snagu i diže se gospodarstvo i potrošnja”, objašanjava.

Na upit koliko je rebalans proračuna dobar za iduću Vladu, kazao je da se radi o neutralnom rebalansu.

Igrokaz, i igra živaca

Upitan što se može učiniti za rast gospodarstva u 2016. godini, odnosno što se treba učiniti i koje se reforme trebaju provesti kako bi BDP porastao za barem 3 posto, kaže: “Nama treba više od 5 posto rasta BDP i to je moguće – postoji dinamika kako se može dizati gospodarstvo jer postoje brojni kapaciteti i resursi koji nisu iskorišteni. Nadam se da će se trend izvoza nastaviti, tu se ne može mnogo napraviti. U kratkom roku se može povećati domaća proizvodnja i tako se treba postaviti proračun”.

Na upit je li realna najava HDZ-a da će, ako ta stranka osvoji vlast, doći do smanjenja poreza, kaže da bi se to po njemu trebalo dogoditi tek 2017. godine, kako bi se osigurala stabilnost proračuna. Dodaje da još nema podataka o HDZ-ovom programu, već da se radi o predizbornim obećanjima.

“Politika rezanja je potpuno štetna i provodi se u zemljama koje su pregrijane, koje su iscrpile sve kapacitete. Te zemlje hlađenjem ekonomije čuvaju stabilnost. Hrvatska je pothlađena ekonomija – ne smije se rezati, već poticati potrošnju koju donosi domaća proizvodnja. Ako bi se to nastavilo, to bi bila katastrofa za hrvatsku ekonomiju”, objašnjava.

Komentirao je i “rat” banaka i Vlade oko rješenja za dužnike s kreditima u švicarskim francima.

“Hrvatska monetarna politika je 1993. godine potpuno krivo postavljena. Ova priča je igrokaz. Vlada ima želju da to riješi, ali način na koji to rade je loš. Zastrašujuće je i neshvatljivo da Vlada kredite iz jedne strane valute prebacuje na drugu stranu valutu. Vlada i HNB kao da su zaboravili da Hrvatska ima svoju valutu”, kazao je.

Komentirajući najave banaka da bi mogle pokrenuti međunarodne sudske procese i prijetnje da će naplatiti 7 milijardi kuna iz državnog proračuna, kaže:

“Pitam Bohačeka – kome bi on poslao tu fakturu i na temelju čega? To je igra živaca i ovaj način vođenja rasprave preko javnosti nema nikakvog smisla. Nema ozbiljnog pristupa rješenju, samo medijska halabuka”, zaključuje Jurčić u razgovoru za N1.