Austrijski ministar financija Lalovcu: Pretjerali ste

Ekonomija 11. ruj 201515:16 > 15:19
AFP

Nakon što je Hrvatska udruga banaka priopćenjem poručila kako je konverzija kredita u švicarcima rješenje koje pogoduje bogatašima te kako bi u konačnici ceh mogli platiti svi porezni obveznici, u kontraofenzivu protiv Vlade i ministra financija Borisa Lalovca uključile su se i pojedine banke, ali i diplomacija.

Austrijski ministar financija Hans Jörg Schelling pisao je Lalovcu te mu poručio da ima razumijevanja za probleme dužnika u švicarskim francima, no da smatra problematičnim prebacivanje troška na banke. To će, tvrdi Schelling, rezultirati nižim povjerenjem ulagača u Hrvatsku zbog pravne nesigurnosti.

Glasnogovornica austrijskog ministarstva financija potvrdila je za tportal kako su austrijske vlasti zabrinute zbog plana hrvatske Vlade.

‘Prebacivanjem svih kredita u francima u eure većina troškova prebacila bi se na bankarski sustav. Takvo pravno okruženje negativno će utjecati na austrijske banke koje posluju u Hrvatskoj zbog čega je ministar Schelling morao intervenirati’, poručuju iz austrijskog ministarstva financija.

Prema njihovom viđenju problema, nužno je ući u dijalog s institucijama prije nego što se takvih planovi objave. ‘Tvrdimo da je to potrebno jer su naše banke svjesne potrebe za restrukturiranjem nekih kredita i zapravo su otvorene za pronalaženje rješenja kojim bi bile zadovoljne sve uključene strane’, zaključuju.

Uz pritisak Austrije, dodatne probleme Lalovcu zadale su i tri banke koje su pisale izravno Europskoj komisiji, koja još uvijek nije komentirala njihove zahtjeve. Problematikom se javno ne bavi ni guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić koji je novinarima u četvrtak rekao da će u ponedjeljak objaviti priopćenje s novim procjenama troška konverzije, koji bi se navodno mogao popeti na 8,5 milijardi kuna.

Zasad do Lalovca molbe za dijalogom, a ni prijetnje tužbama ne dopiru. On, dapače, zaoštrava retoriku i poručuje bankarima kako će ih kazniti žešće nego ikad. Gostujući na RTL-u, Lalovac je napomenuo da u ima asa u rukavu – Zakon o porezu na imovinu banaka, koji je na užas banaka uveden u Mađarskoj i Sloveniji, a imaju ga i druge europske zemlje, pa i Austrija.

Lalovac računa da se bankari više boje poreza na imovinu nego troška konverzije kredita u francima koji će im biti ionako nadoknađen kroz porezne olakšice. U bankama imaju razloga za brigu. Naime, uvođenje poreza na imovinu od samo 0,1 posto, koliko on iznosi u Sloveniji banke bi koštalo stotine milijuna kuna.

Prema statistikama HNB-a, imovina banaka u Hrvatskoj na kraju 2014. vrijedila je 395 milijardi kuna. Godišnjim porezom od samo 0,1 posto banke bi ostajale bez 395 milijuna kuna. Usporedbe radi, zarada svih banaka u Hrvatskoj lani iznosila je 2,5 milijarde kuna.