O utjecaju koronakrize na gospodarstvo: Ovo je jedna vrsta čistilišta za tvrtke

Ekonomija 30. stu 202017:03 > 17:08
N1

Danko Sučević, stručnjak za krizni menadžment, za Newsroom je komentirao Vladine mjere za pomoć gospodarstvu.

Na pitanje koliko su ugostitelji danas bili realni, Sučević je rekao da su ugostitelji išli sa širokim zahtjevima – za smanjenje PDV-a, i privremeno i stalno. “Ugostitelji su željeli da im se nadoknadi promet, a Vlada je donijela odluku da im se nadoknadi dio fiksnih troškova”, rekao je.

“Ugostitelji su u strahu, a strah kod poduzetnika je najgori – oni su po prirodi optimistični ljudi. Kada oni osjete strah, došlo je do kriznih vremena. Iz iskustva s klijentima, ozbiljno razmišljaju o zatvaranju”, dodao je potom.

VEZANE VIJESTI

Kaže kako ugostitelji prvenstveno žele namiriti svoje obaveze. “Nisu sigurno što će se dogoditi. Sada imaju polovične mjere, koje nisu sasvim jasne. Moraju se odmah primjenjivati, a zakon još nije donesen. Iskustvo je pokazalo da se zakoni o pomoći gospodarstvu ne provode kako je zamišljeno… Sve to stvara nesigurnost”, kaže.

Ove mjere su na snazi do 21. prosinca, a razumno je, kaže, pretpostaviti da će se mjere olabaviti za Božić i Novu godinu pa onda opet ići u oštrije mjere.

Kao problem ističe nepostojanje strategije, kako bi poduzetnici mogli planirati.

Što s drugim segmentima gospodarstva?

“Pitanje je treba li se Vlada fokusirati na segmente ili na pojedine firme… Po meni bi bilo bolje ići s horizontalnim mjerama na kompletno gospodarstvo… Isto tako, kad se govori o radnicima, bolje bi bile horizontalne mjere, a ne da su neki sektori povlašteni, a neki ne.

#related-news_0

Pravednije bi bilo imati progresivni način pomaganja firmi. Nije to toliko složeno ni komplicirano za provesti, ovako je nepravedno. I ne – nije nužno negdje podvući crtu, kao što je rekao ministar Ćorić”, prokomentirao je.

Napominje kako on generalno nije za to da činovnici u Vladi određuju što je strateško za Hrvatsku “jer oni to ne znaju. To se vidi po tome koga su oni do sada subvencionirali, gdje su bacili sve naše puste milijarde, u firme koje su propale ili propadaju ili će propasti u budućnosti ili su potpuno nebitne za dugoročni razvoj Hrvatske”.

Posljedice krize

Ističe kako će ova kriza i situacija biti tektonski poremećaj u funkcioniranju dobrog dijela gospodarstva, pogotovo gospodarstva znanja, gdje će se paradigma firmi promijeniti. “Svatko mora razmišljati što njegova firma jest”, rekao je stručnjak za krizni menadžment.

“Ovo je jedna vrsta čistilišta. Oni srednji prođu najgore. Mijenja se i broj letova, nekada je bilo moguće putovati…”, rekao je pa dodao kako je pitanje hoćemo li se ikad vratiti na to da želimo ono što smo imali.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.