Novotny: Strategijska promišljanja i dokumente uskladiti s europskima

Biznis 13. stu 202013:38 > 13:40
Podijeli:
Izvor: N1

Hrvatsko društvo i ekonomija već su duboko uronjeni u europske konvergencijske tokove koji će utjecati i na njihove razvojne smjerove pa bi bilo dobro strategijska promišljanja i dokumente uskladiti s europskima, rekao je za Hinu ekonomski analitičar Damir Novotny.

“Nakon ulaska u EU i kasnije Europsku monetarnu uniju, zapravo prihvaćamo strategiju EU-a kao svoju nacionalnu strategiju, te kao mala zemlja i mala ekonomija, htjeli ili ne, na putu smo da našim razvojem upravlja Europska unija”, kaže Novotny komentirajući nacrt Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine.

To je pozitivno, dodaje, podsjećajući na konvergencijske učinke prvoga višegodišnjeg razdoblja u kojemu je Hrvatska bila članica EU-a i u kojemu se izvozni sektor “vrlo dobro uključio u nabavne lance zapadnoeuropske industrije, a Europska komisija izravno ili neizravno djeluje na stabiliziranju (hrvatskih) javnih financija”.

VEZANA VIJEST

Novotny primjećuje da bi zato strategijske dokumente bilo bolje usklađivati sa sedmogodišnjim financijskim ciljevima EU-a, te da je u tom kontekstu 2030. godina u hrvatskoj strategiji arbitrarno izabrana.

Smatra da je stvaranje radnih mjesta kao cilj postavljeno vrlo visoko (stopa zaposlenosti od 75 posto) te ga ocjenjuje ključnim. No, pitanje je kako stvoriti nova radna mjesta i to nedostaje u prijedlogu strategije, kaže Novotny.

“Naša temeljna potreba je stvaranje novih radnih mjesta i promjena ekonomske strukture, odnosno smanjivanje ovisnosti o turizmu”, ističe.

Iako smatra da strategiju valja uskladiti s europskim proračunskim razdobljima, upozorava kako nije dobro vezati ju samo za europske strukturne i kohezijske fondove.

“Što je s mobilizacijom domaće štednje, popravljanjem ekonomskog sustava koji bi privukao domaće i međunarodne investitore koji bi stvorili radna mjesta, kako smanjiti razne regulatorne i birokratske prepreke – sve su pitanja koja nisu obuhvaćena ovim krovnim dokumentom”, ističe Novotny.

Potrebne duboke reforme, ali se ne provode

“Dosta ambicioznim” čini mu se cilj kojim bi se postiglo 75 posto BDP-a po stanovniku u odnosu prema prosjeku EU-a 2030. godine s obzirom na stagnaciju toga pokazatelja.

#related-news_0

“Za dostizanje toga cilja nužne su strukturne reforme koje se ne provode”, poručuje Novotny. To, ističe, obuhvaća duboke reforme u javnom sektoru, posebno obrazovanju, zdravstvu, mirovinskom sustavu i javnoj upravi te privatizaciju javnih poduzeća.

Smatra da je dosta skromno postavljen cilj najmanje 45. mjesta na međunarodnoj ljestvici konkurentnosti.

“Hrvatska, kao članica EU-a nema nikakva razloga ne uspoređivati se s drugim zemljama u našem okruženju i stići ih”, kaže Novotny i ističe da će otvorenost investicijama biti ključna za ubrzavanje i smanjivanje jaza s razvijenom Europom.

“Češka i Slovenija su, recimo, već danas oko prosjeka razvijenosti EU-a prema BDP-u po stanovniku. Hrvatska je u tranziciju ušla kao druga najrazvijenija zemlja u istočnoj Europi, a sada smo na začelju. Stoga Vlada mora poduzeti duboke reforme u ekonomskom sustavu i javnom sektoru”, smatra Novotny.

Snažan pozitivan učinak uvođenja eura

U vezi s ciljem od 70 posto udjela izvoza robe i usluga u odnosu na BDP, kaže da se trenutačno oslanjamo na izvoz usluga, to jest turizam i “položajnu rentu”, te upozorava da je robni izvoz izrazito slab i neće se moći oporaviti bez potpunog otvaranja investicijama. Upozorava i da izvoz unutar EU-a to zapravo nije jer smo članica Unije i jedinstvenog tržišta.

Novotny naglašava i da će iznimno snažni konvergencijski učinci za Hrvatsku nastupiti ulaskom u eurozonu.

“Ne treba se toga bojati, dapače, kad uđemo u europsku monetarnu uniju, konvergencija prema razvijenoj Europi će se ubrzavati, kišobrani od eksternih šokova će biti veći”, kaže on.

Dodaje da ćemo ulaskom u eurozonu, što očekuje 2023. godine, ostvariti poticajnije okruženje za ubrzavanje ekonomskog rasta te da usporavati rast može samo domaća ekonomska politika i odnos prema investitorima iz privatnog sektora.

Komentirajući specifičan cilj povećati produktivnost rada u poljoprivredi sa 6107 eura po godišnjoj jedinici rada na 10 tisuća eura, Novotny upozorava kako je očito da izdašni državni poticaji nisu povećali produktivnost u toj gospodarskoj grani, osim, možda, u nekim specifičnim nišama.

“Bojim se da nemamo odgovarajuće politike prema korištenju zemljišta. Zemljišni posjedi su usitnjeni i ne omogućavaju racionalno korištenje tog resursa, a niska je i razina znanja u većini segmenata poljoprivredne proizvodnje, dok se marikultura uopće ne spominje ili samo u tragovima, što je veliki resurs”, kaže Novotny.

Što se tiče očekivanja o kretanjima na tržištu rada tijekom idućih godina, kaže da je hrvatska ekonomija u “sekularnoj stagnaciji”, to jest rastu sporijem od realnog potencijala. U tom kontekstu, jedna od važnih sastavnica rasta je upravljanje ljudskim potencijalima.

“Bez ljudskih potencijala neće biti rasta, a ljudi, osobito kvalificirani, odlaze na europska tržišta upravo zbog konvergencijskih učinaka. Pitanje je kako riješiti manjak, a Hrvatska će, kao i druge zemlje, morati uvoziti radnike izvan Europe”, smatra Novotny.

To je, upozorava, povezano s reindustrijalizacijom i oblikovanjem nove ekonomske strukture koja bi mogla privući strane radnike.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.