U rujnu su prema najnovijim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ukupni krediti stanovništvu nastavili rast na mjesečnoj i godišnjoj razini.

Krediti stanovništvu, koji u ukupnim kreditima zauzimaju udjel od 50 posto, u odnosni na kolovoz su porasli za 0,3 posto te su na kraju rujna iznosili 135,6 milijardi kuna.

U odnosu na prošlogodišnji rujan porasli su za 4,2 posto. Trend godišnjih stopa rasta prisutan je od polovice 2017. godine.

Prema vrstama kredita, najveći udio s više od 44 posto odnosi se na stambene kredite koji su u rujnu iznosili 60,4 milijarde kuna, uz razmjerno visok rast od 9,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, nastavivši trend rasta koji traje od studenog 2017. godine. Na mjesečnoj su razini porasli za 0,4 posto.

Zbog povećane kreditne aktivnosti, a dijelom i poticane stanogradnje, udio stambenih u ukupnim kreditima stanovništvu porastao je u godinu dana s 42,4 na 44,6 posto, dok se udio stambenih kredita u kunama u ukupnim stambenim kreditima povećao s 29,9 na 31,4 posto, primjećuju analitičari Raiffeisen banke (RBA).

S druge strane, dodaju, primjetno je značajno usporavanje rasta gotovinskih nenamjenskih kredita koji u ukupnim kreditima stanovništvu sudjeluju s 39 posto. Kod tih vrsta kredita sve do početka krize uzrokovane pandemijom bio je prisutan rast uz dvoznamenkaste stope.

Izuzev stambenih i gotovinskih nenamjenskih kredita, godišnjem rastu kredita sektoru stanovništva pridonio je jedino još godišnji rast hipotekarnih kredita, dok su sve ostale komponente prema namjeni na godišnjoj razini pale, a to su potrošački krediti, krediti za automobile, krediti po kreditnim karticama te prekoračenja po transakcijskim računima.

Valutna struktura kredita otkriva preusmjeravanje obveza iz valutnih u kunske što odražava izraženiju sklonost zaduživanja u domaćoj valuti čemu sigurno u prilog ide i razdoblje niskih kamatnih stopa.