Koronakriza promijenila navike potrošača i ubrzala digitalizaciju trgovine

Ekonomija 07. lis 202013:50 > 13:52
Pixabay

Kriza uzrokovana pandemijom Covida-19 promijenila je navike potrošača i ubrzala digitalizaciju trgovine, istaknuto je u srijedu na 32. konferenciji za proizvođače i trgovce "MAGROS 2020." u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) i časopis Suvremena trgovina.

Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Nataša Mikuš Žigman istaknula je da je trgovina važna za razvoj gospodarstva, potkrijepivši to podacima o udjelu distributivne trgovine u BDP-u od 10 posto te da u tom sektoru radi 18 posto svih poslovnih subjekata, koji zapošljavaju 204.000 ljudi, odnosno 15 posto ukupnog broja radnika.

Tijekom pandemije rastao je promet online trgovinama, što pokazuje, kako je rekla, da dolazi do digitalne transformacije koju je situacija s koronom samo ubrzala.

No, Mikuš Žigman ističe kako ne treba zanemariti ni klasičnu trgovinu, koja je ključan element za rast gospodarstva, posebice za lokalne zajednice i potrošače koji ne koriste digitalne tehnologije i one koji još uvijek preferiraju tradicionalan način trgovine.

Potpredsjednik HGK za trgovinu i financije Josip Zaher izjavio je da živimo u vrlo izazovnim i neizvjesnim vremenima u jeku svjetske pandemije koronavirusa, ali kako sva ograničenja mogu biti izazov i prilika.

“Još početkom godine očekivali smo nastavak rasta trgovine i ukupnog gospodarstva na krilima rekordne 2019., kada je nakon 11 godina dosegnuta razina prometa u trgovini na malo iz 2008. godine. No, ograničenja slijedom pandemije dovela su do tektonskih poremećaja na svjetskom nivou, a taj se pad osjetio i u potrošnji, promijenjenim navikama potrošača, pa je u ožujku zabilježen pad prometa u trgovini nakon pet i pol godina gotovo kontinuiranog rasta”, rekao je.

Prema podacima DZS-a, u prvih osam mjesec bilježi se pad u maloprodaji od 6,9 posto u odnosu na isto razdoblje lani, kazao je Zaher, napominjući kako se oporavak očekuje u idućoj godini te da je pred trgovinom nastavak procesa digitalizacije i prilagodbe na nove uvjete poslovanja.

Naglasio je kako u Hrvatskoj deset najjačih trgovaca drži oko 80 posto tržišta, koje je vrlo konkurentno, čemu svjedoči i dolazak Eurospina u jeku pandemije. “Unatoč tome, ne očekujemo značajnija preslagivanja na tržištu”, istaknuo je Zaher.

Online trgovina porasla gotovo 14 posto

Voditeljica Odjela trgovine u Sektoru za trgovinu i financije HGK Tomislava Ravlić ukazala je na kontinuirani rast online trgovine koja je, prema podacima DZS-a, u prvih šest mjeseci ove godine rasla 13,9 posto. “Tom trendu je svakako pridonijela pandemija koja je ograničila fizičku trgovinu”, istaknula je.

Također je navela da se potrošačke navike mijenjaju i sve više ljudi zbog situacije s koronavirusom pribjegava online kupovini. Najviše se putem online kanala kupuje oprema za kućanstvo, informatička oprema, odjeća i obuća, a zabilježen je i rast prodaje hrane, pojasnila je Ravlić.

I predsjednik Udruženja trgovine HGK te predsjednik Nadzornog odbora KTC-a Ivica Katavić i član Uprave Pevexa Marin Štenglin složili su se da je koronakriza dovela do promjene navika potrošača te njihovom okretanju online trgovini.

Katavić je kazao kako su unatoč pandemiji zadovoljni godinom i da su trendovi dobri. Što se tiče online trgovine, ustvrdio je da je ona primjerenija za neprehrambenu robu, dok ljudi kada je hrana u pitanju više vole doći u trgovinu i izabrati.

Vezano uz najavu zabrane rada trgovina nedjeljom, rekao je kako su oni prva tvrtka koja ne radi nedjeljom od početka ove godine i rezultati su im za prvih devet mjeseci u plusu u odnosu na isto razdoblje lani. “U devet mjeseci prošle godine nedjeljama i državnim praznicima smo radili skoro 55 milijuna kuna, a ove godine smo to postigli i prebacili za preko 40 milijuna kuna”, kazao je te dodao kako nisu smanjivali broj zaposlenih zbog neradne nedjelje.

Na konferenciji je direktor i glavni urednik Suvremene trgovine Srećko Sertić iznio podatke Europskog regionalnog izvješća o e-trgovini za 2020. koje pokazuje da je zapadna Europa i dalje najrazvijenije tržište e-trgovine u Europi, sa 70 posto tržišnog udjela u ukupnom B2C internetskom prometu i najvećim brojem e-kupaca (83 posto), a slijedi južna Europa s 15 posto tržišnog udjela.

“Rast prodaje e-trgovine dosegao je 636 milijardi eura u 2019., što je 14,2 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Prognozira se da će europski promet e-trgovine narasti na oko 12,7 posto i doseći 717 milijardi eura u 2020. godini“, kazao je Sertić.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.