"Upozoravali smo da se ne možete osloniti na turizam, sada vidimo posljedice"

Ekonomija 01. svi 202008:50 > 08:50
N1

Ekonomski analitičar Damir Novotny u Novom danu istaknuo je da se u ovoj krizi najbolje vidi koliko je loše imati monostrukturnu ekonomiju kao što je ima Hrvatska. Odgovorio je i na pitanje što bi savjetovao građanima kako se ponašati u vrijeme krize

“Ako turistička potražnja ove godine padne 50,60 posto, BDP može pasti i preko deset posto, možda i prema 12 posto”, prognozira Damir Novotny.

“Nažalost, hrvatska ekonomija je monostrukturna, turizam indirektno sudjeluje i do 1/4 u kreiranju BDP-a i na to upozoravamo već godinama. Ne može se ekonomija osloniti samo na turizam i mora se diverzificirati. One zemlje koje imaju takve ekonomije brže će se oporaviti.”

Na pitnanje kako to da će i Švedska imati pad od oko 9 posto BDP iako nie zatvarala ekonomiju u opsegu kako su to radile druge europske zemlje Novotny pojašnjava da oni nisu zatvarali ekonomiju zbog psihosocijalnih razloga, ali i ondje su potrošači bili oprezni i nisu trošili.

“Ovo je vrelo zanimljiva kriza iz aspekta povijesti ekonomskih ciklusa. Po prvi put u povijesti vidimo nedostatak i ponude i potražnje. Potražnja na domaćem tržištu se smanjuje jer se potrošači zatvaraju, to što su ljudi po kafićima u Švedskoj nije dovoljno, jer nema proizvodnje, nema poslovanja i ako to stane to utječe na BDP”, kaže Novotny.

VEZANE VIJESTI

Pojašnjava da u padu švedskog BDP-a nije sudjelovala domaća potrošnja koliko pad iz inozemstva i to se događa u ekonomijama koje su orijentirane na vanjsko tržište.  “Naš izvozni sektor ne utječe toliko snažno na BDP. Švedsla izvozi automobile, dijelove za zrakoplove, kamione, to su snažne industrije koje ne mogu dobiti potražnju s globalnog tržišta koje će vjerojatno biti zatvoreno i sljedeće godine.”

Hrvatsko ministarstvo financija očekuje oporavak domaće potražnje i turizma u 2021., ali Novotny smatra da je teško očekivati oporavak u toj godini. “Vjerojatno će kriza imat “u” oblik što znači da oporavak neće biti brz nego će se protegnuti na dvije godine. Kada je riječ o turizmu potrebno je godinu, dvije da se potrošači ponovno osjećaju sigurnima i dođu na more”, kaže Novotny i dodaje da ne možemo računati na njemačke turiste.

Upozorava da i deflacija nije dobra, a već je započela što se vidi kroz snažan pad energenata i naftnih derivata, smanjivanjem potrošnje uz postojeću razinu kapaciteta će dovesti do snižavanja cijena. “Neke cijene su bile kod nas previsoke pa je dobrodošlo da se malo uravnoteži ponuda i potražnja, a neke su cijene bile niže osobito kod poljoprivrednih proizvoda koje naše tržište ne može konzumirati bez turizma pa će nastati viškovi i pritisak na cijene.”

#related-news_0

Vjeruje da će tečaj ostati stabilan, kao i financijski sektor. Misli da će trošak zaduživanja za zemlje koje nisu članice eurozone biti viši. Novotny ističe kao pozitivno što je HNB kreirao velike devizne rezerve s kojima može čuvati stabilnost kune.

“Privatni sektor se prilagođava u svakoj krizi i u pogledu broja zaposlenih i plaća. Nema se gdje zaduživati, a država ima suverenitet i ona će se zadužiti i pritisak sindikata je velik da se plaće u državnom sektoru održe na razini.

Mislim da je vrijeme za politiku snižavanja plaća i u javnom i državnom sektoru, ne možemo se beskonačno zaduživati, ni Vlada ni privatni sektor, to jednostavno nije moguće. Korekcije plaća u javnom sektoru će biti nužne jer one čine oko 30 milijardi kuna u javnoj upravi, to je jedna četvrtina ukupnih državnih rashoda. Rast će troškovi zdravstvenog i mirovinskog sustava, državni sektor će bti prenapregnut, bit će puno rashoda, a malo prihoda.”

Na pitanje što bi savjetovao građanima Novotny kaže da bi građani morali razmisliti o svojim investicijama i koje su im sada nužne i dobrodošle. Vjeruje da nije bilo epidemije, hrvatska ekonomija bi ove i sljedeće godine stigla do vrhunca.

“Doći će do pada cijena nekretnina i treba pričekati s kupovinama da se cijene približe cijenama koje su realne i koje potrošači sebi mogu priuštiti. Kada je riječ o kamatama na kredite mislim da neće doći do njihovog rasta jer postoji velika ponuda novca, banke su likvidne. Pričekao bi s važnim investicijama ove godine i od investicija koje nisu nužne poput primjerice stanova koji su nam važ ni za stanovanje”, kaže Novotny.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.