Švaljek: Bankama je u cilju očuvati klijente u dobroj formi

Biznis 19. tra. 202012:15 > 13:32
Podijeli:
N1

Gošća TNT-a bila je zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek. Opisala je što je sve HNB radio u proteklih pet tjedana krize uzrokovane epidemijom koronavirusa. Nada se da će se epidemiološka situacija uskoro stabilizirati jer bi dugotrajna kriza bila jako teška za gospodarstvo.

“Ovo je situacija bez presedana, sva gospodarska djelatnost je bila bitno osujećena, a neke su u potpunosti stale i to je situacija kakvu ne viđamo ni u vremenima prirodnih katastrofa i rata”, kaže Sandra Švaljek

Vjeruje da je vrh epidemijske krize gotov i da slijedi smirivanje.

“I fiskalna i monetarna politika bila je usmjerena prema izravnavanju krivulje i očuvanju što više zdravog ekonomskog tkiva. Nadam se da je najgore iza nas i da krećemo u fazu normalizacije.

Dol je dubok, kriza se toliko brzo odvijala da nemamo ni statistički precizne podatke, ali ono što znamo je da se u jednom mjesecu gubi 3 posto BDP-a ako se primjenjuju ovako restriktivne mjere. Ako bi se mjere nastavile kroz godinu dana bilo bi izgubljena 1/3 BDP-a i jasno je da nijedna ekonomija ne može izdržati ovu krizu bez bitnog smanjenja dohotka. Bitna je postupna normalizacija i da se gospodarstvo ponovno stavi u funkciju.”

Kaže da HNB već pet tjedan poduzima niz mjera monetarne, supervizorske politike platnog prometa, podsjetila je da su u dogovoru s bankama omogućili podizanje novca sa svih bankomata bez provizije, beskontaktno plaćanje bez PIN-a do 250 kn…

Koncentrirali su se na očuvanje dobrih uvjeta financiranja svih sektora gospodarstva, bili su aktivni na deviznom tržištu i tržištu obveznica, te osigurali likvidnost bankarskog sustava kako bi banke uz povoljne uvjete nastavile kreditirati poduzetništvo.

“Prema podacima koje imamo nije se dogodila kontrakcija u smislu plasmana kredita banaka poduzetnicima”, kaže Švaljek.

VEZANE VIJESTI

Za moratorij na kredite kaže da je HNB bankama omogućio da do polovice 2021. odobravaju moratorije bez dodatnih troškova. “Vidimo da je do sada zatraženo 30.000 moratorija građana i 9000 moratorija za poduzetnike i iz podataka koje imamo, onima koji dođu u obradu se u najvećem mogućem dijelu odobravaju moratoriji pa tu ne vidimo nekih velikih poremećaja.

Znamo da je bilo problema s troškovima solemnizacije aneksa ugovora po kreditima, ali jedna banka je već na sebe preuzela troškove solemnizacije i mislim da je to dobar tržišni signal ostalim bankama.”

Nada se i vjeruje da banke dijele osjećaje svih pogođenih krizom, osobito poduzetnika koji su im klijenti i da im je u interesu očuvati klijente u dobroj formi. “Mislm da će banke poduzeti sve da ponude moratorije i reprograme kredita kako bi za tri, šest ili više mjeseci u sektorima poput turizma opet mogli poslovati sa zdravim i urednim klijentima.

Hrvatski bankarski sustav je u krizu ušao visoko likvidan i sve što smo da sada poduzimali bilo je u svrhu očuvanja likvidnosti koja je gotovo jednaka kao i na početku krize pa je prostor za kreditiranje dosta širok, a HNB i dalje ima mogućnost dodatnog povećanja likvidnosti banaka.”

Kada je riječ o državi kaže da se proračun puni smanjenim tempom i da će se država morati zaduživati i na domaćem i međunarodnom tržištu. Ističe da situaciji pomaže investicijski rejting. “Svaki izlazak na međunarodno tržište zahtjeva pripremu od mjesec dana i msilm da je sada dobro vrijeme da se Ministarstvo financijia priprema za izlazak na međunarodno tržište.”

VEZANE VIJESTI

Teško joj je procijeniti kada ćemo izaći iz krize, ali kao pozitivnu stvar vidi činjenicu da je javna uprava pokazala brzu mogućnost prilagodbe.

“Sreća aktualne situacije je što su troškovi zadužvanja niski pa će  se i dug lakše vraćati. Dug uvijek ostaje, ali sada smo u situaciji da moramo balansirati s ekonomskim mjerama i pronaći ravnotežu. Ne dopustiti gospodarski pad i ići s izdašnim fiskalnim paketima, a s druge strane jedno oko držati na potrebi fiskalne održivosti.

Očekuje se porast udjela javnog duga za 1 i više postotnih bodoava i taj dug će i dalje ostati i zato treba voditi računa može li se taj teret duga podnositi jer veći teret duga znači teže financiranje zdravstva, školstva i svega onoga što nam je važno. Prva stvar je brinuti kako uspostaviti gospodarsku djelatnost jer daljne produljianje krize bi bilo dosta teško za gospodarstvo”, zaključuje Švaljek.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram