Hrvatska u 2018. povećala udio obnovljivih izvora energije

Biznis 23. sij. 202015:53 > 15:56
Podijeli:
Izvor: Pixabax (ilustracija)

Hrvatska je povećala udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj finalnoj potrošnji u 2018., svrstavši se među zemlje Europske unije koje su premašile propisanu razinu za 2020. godinu, pokazalo je u četvrtak objavljeno izvješće Eurostata.

U 2018. godini udio energije dobivene iz obnovljivih izvora u ukupnoj finalnoj potrošnji energije dosegnuo je 18 posto na razini EU-a, što je povećanje za pola postotna boda u odnosu na godinu ranije.

U odnosu na 2004., prvu godinu za koju postoje podaci, udio je više nego udvostručen, s tadašnjih 8,5 posto.

Ove bi godine trebao dosegnuti 20 posto, podsjećaju u Eurostatu, napominjući kako je povećanje udjela obnovljivih izvora ključno da EU ostvari zacrtane klimatske i energetske ciljeve.

Među obnovljive izvore energije spadaju energija vjetra, Sunčeva energija, biomasa, toplinska energija Zemljine unutrašnjosti i vrući izvori (geotermalna energija), potencijalna energija vodotoka (vodne snage), potencijalna energija plime i oseke i morskih valova te toplinska energija mora.

Trećina zemalja odradila zadaću

Udio obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji utvrđen je za svaku zemlju EU-a zasebno, pri čemu se vodilo računa o različitim startnim pozicijama, potencijalima na području obnovljivih izvora i gospodarskim rezultatima.

Gotovo svaka treća zemlja u EU već je dosegnula obvezujuće ciljeve ili ih je premašila. Pored Hrvatske, u toj su skupini Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Grčka, Italija, Latvija, Litva, Cipar, Finska i Švedska.

U Hrvatskoj je udio energije dobivene iz obnovljivih izvora u ukupnoj finalnoj potrošnji u 2018. dosegnuo 28 posto i uvećan je za 0,7 postotnih bodova u odnosu na godinu ranije. Ujedno je za osam postotnih bodova premašio propisanih 20 posto u 2020. godini.

U 2004. iznosio je 23,4 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.

U tri četvrtine zemalja EU-a udio obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji povećan je u 2018. godini u odnosu na godinu ranije, smanjio se u njih šest a u Sloveniji je ostao nepromijenjen.

Najveći udio u Švedskoj, najmanji u Nizozemskoj

Daleko najveći udio obnovljivih izvora u ukupnoj finalnoj potrošnji bilježila je u 2018. godini Švedska, od 54,6 posto. Slijede Finska sa 41,2 posto, Latvija sa 40,3 posto, Danska s 36,1 posto i Austrija s 33,4 posto.

Najniži je udio imala Nizozemska, od svega 7,4 posto.

Na dnu ljestvice s udjelom obnovljivih izvora manjim od 10 posto nalaze se Malta s osam posto, Luksemburg s 9,1 posto i Belgija s 9,4 posto.

Nizozemska i Francuska najdalje od propisanih razina

Četiri zemlje EU-a vrlo su blizu tome da dosegnu propisani udio obnovljivih izvora u ukupnoj finalnoj potrošnji, do kojeg ih dijeli manje od jednog postotnog boda, konstatiraju u europskom statističkom uredu.

Najbliže je cilju Rumunjska, koju od propisanog udjela u 2020. dijeli jedan postotni bod, a podjednako mali zaostatak ‘hvataju’ i Mađarska, Austrija i Portugal.

Devet zemalja udaljeno je od zacrtane razine od jednog do četiri postotna boda, a preostale tri moraju povećati udio obnovljivih izvora za četiri postotna boda i više.

Tako Njemačka, Luksemburg i Malta moraju povećati udio za oko dva postotna boda.

Slovenija, Velika Britanija i Irska zaostaju za zacrtanim razinama u rasponu od 3,9 do 4,9 postotnih bodova.

Daleko najlošije stoje Nizozemska i Francuska koje od zacrtanih razina dijeli 6,6 odnosno 6,4 postotna boda.

U Hrvatskoj je u udjelu obnovljivih izvora najviše zastupljena hidroenegija.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.