Hrvatski stočari u strahu, u susjedstvu se pojavile opasne bolesti

Biznis 19. sij. 202017:09 > 17:15
Podijeli:
Izvor: Ilustracija

Matija Brlošić, član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore, kaže kako treba provoditi biosigurnosne mjere i kontrolirati pridržavaju li se proizvođači tih mjera.

Gotovo u isto vrijeme u hrvatskom okruženju potvrđena je pojava dviju opasnih bolesti, što može biti prijetnja stočarskom sektoru, piše Glas Slavonije.

Riječ je o ptičjoj gripi, koja se pojavila u Mađarskoj, Rumunjskoj, Poljskoj i Slovačkoj, te o afričkoj svinjskoj kugi, koja se, nakon područja između Poljske i Njemačke, ovih dana pojavila i među divljim svinjama u blizini granice Srbije s Rumunjskom i Bugarskom.

VEZANE VIJESTI

Kako prenose tamošnji mediji, “referentni nacionalni laboratorij potvrdio je prisutnost virusa kod divljih svinja, čiji su lešine nedavno pronađene u blizini sela Tekija i Kupuzište, odnosno u dijelu Nacionalnog parka Đerdap, kao i u selima oko Dimitrovgrada. Ovo su prvi slučajevi pojave te bolesti od izbijanja zaraze, sredinom rujna prošle godine”.

Navodno Srbija uspijeva držati pod kontrolom afričku svinjsku kugu u populaciji domaćih svinja na imanjima i farmama. Međutim, zbog blizine Rumunjske i Bugarske, koje svaki tjedan prijavljuju nova žarišta, pogranični dijelovi Srbije u zoni su visokog rizika, prije svega zbog migracija divljih svinja. Navodno se radi na izolaciji tih područja, kao i na suradnji s lovcima radi smanjenja populacije divljih svinja.

Stanje je jako teško i u Rumunjskoj, gdje je samo u prosincu 2019. uginulo ili ubijeno gotovo 6000 divljih i domaćih svinja. U Bugarskoj su također zabilježeni novi slučajevi, a početkom siječnja, nakon pojave žarišta na velikoj farmi, bugarska veterinarska služba priopćila je da će 24.000 svinja biti ubijeno.

Iz Ministarstva poljoprivrede potvrđuju da se afrička svinjska kuga (ASK) pojavila u Srbiji te da je 13. siječnja ta država Europskoj komisiji prijavila prve slučajeve te bolesti u populaciji divljih svinja.

“Utvrđena su tri žarišta: dva u regiji Pirotski i jedno žarište u regiji Borski”, navodi Ministarstvo i podsjeća da Hrvatska provodi preventivne mjere za koje se smatra da mogu pridonijeti smanjenju rizika od unosa i širenja virusa ASK-a na području naše zemlje.

#related-news_0

Međutim, unatoč svim mjerama, svinjogojce pojava ASK-a zabrinjava jer, prema njihovim informacijama, Srbija ne čini dovoljno oko biosigurnosnih mjera. Kako kaže jedan svinjogojac, “oni u Srbiji samo utvrde pojavu ASK-a, a kad dođu sutradan, sve svinje na tom području ‘nestanu‘ jer ih tamošnji uzgajivači odmah prodaju, pa se životinje ne stigne eutanazirati”.

“Najveći je problem što na granici nema pojačane kontrole. Koliko nam je poznato, prometa živim svinjama između Srbije i Hrvatske nema, ali zabrinjava nas provoz kamiona koji mogu ‘dovesti’ virus u Hrvatsku. Posebno je opasno crno tržište mesa,” kaže proizvođač svinja.

Matija Brlošić, član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore, kaže kako treba provoditi biosigurnosne mjere i kontrolirati pridržavaju li se proizvođači tih mjera.

“Manji proizvođači nisu u panici zbog pojave ovih bolesti u našem susjedstvu, ali kod velikih postoji i velik strah,” kaže Brlošić.

Krešimir Kuterovac, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja, također kaže kako su veliki svinjogojci u strahu, jer su puno uložili u svoje farme.

“Za opstanak stočarske proizvodnje ključna je organizacija državnih službi, prije svega veterinarskih, jer uzalud je jačati konkurentnost proizvodnje ako službe ne provedu kvalitetan nadzor i na farmama i na granici,” kaže Kuterovac.

I u Ministarstvu se slažu da je s ciljem ‘obrane’ hrvatskog svinjogojstva od afričke svinjske kuge ključna suradnja uzgajivača s veterinarima i jačanje biosigurnosnih mjera.

#related-news_0

Kad je riječ o pojavi ptičje gripe u susjedstvu, u Ministarstvu poljoprivrede navode da su u Hrvatskoj na snazi preventivne mjere sprječavanja pojave i ranog otkrivanja influence ptica.

“Mjere se odnose na obaveznu provedbu biosigurnosnih mjera u uzgojima peradi te na obaveznu prijavu svake promjene zdravstvenog stanja, kao i uginuća peradi i ptica. Primjenom biosigurnosnih mjera mora se onemogućiti kontakt domaće peradi i ptica u zatočeništvu s divljim pticama, posebno s pticama vodaricama, koje su najčešći rezervoari virusa.

Također, potrebno je prijaviti ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji ako se uoče uginule divlje ptice. Uz mjere ranog otkrivanja, influenca ptica u RH kontinuirano se nadzire u okviru programa nadziranja peradi i divljih ptica”, ističe Ministarstvo te navodi da su posebno rizična ona jata peradi kod kojih nije spriječen izravan kontakt s divljim pticama.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.