Broj zaposlenih povećan zbog nove metodologije DZS-a no ne slažu se svi s time

Ekonomija 13. ruj 201914:13 > 20:04
Pixabay (ilustracija)

Državni zavod za statistiku (DZS) u petak je predstavio revidirane podatke o broju zaposlenih, a prošireni je obuhvat zaposlenih u pravnim osobama pokazao i povećanje ukupnog broja zaposlenih pa je tako krajem srpnja ove godine u Hrvatskoj bilo oko 1,58 milijuna zaposlenih, što je gotovo 110 tisuća zaposlenih više nego po ranijim podacima.

DZS je, naime, objavio revidirane podatke o zaposlenima od siječnja 2016. do srpnja ove godine, a koji na kraju imaju razmjerno znatan utjecaj na kretanje aktivnog stanovništva, što znači i broja zaposlenih i nezaposlenih.

Državni zavod za statistiku je napravio analizu kako bi se otkrio uzrok razlike između broja ukupno zaposlenih o kojima izvješćuje DZS i broja osiguranika koje objavljuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO), jer se ta razlika učestalo povećavala te je u srpnju iznosila više od 130 tisuća zaposlenih, objasnila je na konferenciji za novinare glavna ravnateljica DZS-a Lidija Brković.

Do te je razlike, dodaje, došlo jer određene kategorije zaposlenih u pravnim osobama nisu bile u obuhvatu podataka statističkog zavoda, a imaju značajan utjecaj na ukupan broj zaposlenih.

Stoga je DZS proširio obuhvat zaposlenih u pravnim osobama i uključio mlade osobe prema odredbama Zakona o doprinosima, a, po podacima za srpanj ove godine, riječ je o 96.967 zaposlenih, koji tako u ukupnom broju zaposlenih u pravnim osobama imaju udio od 7,2 posto.

Druga kategorija kojom je proširen obuhvat zaposlenih u pravnim osobama su radnici koji su na temelju radnog odnosa izaslani u inozemstvo (tzv. izaslani radnici), a kojih je u srpnju bilo 10.838, što je u ukupnom broju zaposlenih u pravim osobama udio od 0,8 posto.

Ostali izostavljeni zaposleni, njih 1.750, po šiframa iz JOPPD obrasca uključeni su u ostale osnove radnog odnosa, no njihov je broj zanemariv, odnosno doprinose broju zaposlenih tek s 0,1 posto, napominje Brković.

To je proširenje obuhvata zaposlenih rezultiralo i promjenama u broju ukupno aktivnog stanovništva, broju zaposlenih i nezaposlenih, stopi nezaposlenosti, kao i smanjenju razlike između podataka DZS-a i HZMO-a.

Revidirani podaci tako pokazuju da je u srpnju ove godine u Hrvatskoj bilo ukupno 1,58 milijuna zaposlenih, što je povećanje za 12,7 posto u odnosu na siječanj 2016. godine, a što je razlika od 5 postotnih bodova. Naime, zbog nepotpunog obuhvata nerevidirani podaci pokazivali su rast broja zaposlenih za 7,7 posto, pojasnila je Brković.

Po revidiranim podacima, u pravnim je osobama u ovogodišnjem srpnju bilo 1,35 milijuna zaposlenih, što je povećanje za 12,3 posto u odnosu na početak 2016. godine. To je, pak, razlika od 5,9 postotnih bodova u odnosu na ranije objavljene podatke (prema kojima je rast iznosio 6,4 posto).

Nezaposlenih je krajem srpnja ove godine, prema podacima preuzetim od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, bilo 114.389, a stopa nezaposlenosti iznosila je 6,8 posto. Prosječna razlika stope nezaposlenosti u ranije objavljenim i sada revidiranim podacima za razdoblje od siječnja 2016. do srpnja 2019. iznosi minus 0,5 postotnih bodova, objašnjava Brković.

Revidirani podaci pokazali su i razlike u broju aktivnog stanovništva, kojega je krajem srpnja ove godine bilo 1,69 milijuna. To je za 0,1 posto manje nego u siječnju 2016. godine, dok su raniji podaci ukazivali na smanjene aktivnog stanovništva za 4,5 posto. Do tako velike razlike, od 4,4 postotna boda, došlo je zbog ranijeg nepotpunog obuhvata podataka o aktivnom stanovništvu, kaže Brković.

Napominje i kako će unapređenjem metodologije i proširenjem obuhvata podataka razlika između podataka DZS-a i HZMO-a o zaposlenima bit će manja nego do sada, ali će ona i dalje postojati. Naime, HZMO daje podatke na zadnji dan izvještajnog razdoblja odnosno zadnji dan mjeseca te i dalje uključuju neke kategorije koje DZS ne uključuje u svojoj metodologiji izračuna, pojasnila je Brković.

Iz Hrvatske gospodarske komore također su komentirali revidirane podatke o zaposlenosti DZS-a. HGK navodi kako su podaci o broju zaposlenih iz administrativnih izvora u Hrvatskoj dosad imali dosta manjkavosti, što je smanjivalo njihovu relevantnost i relevantnost administrativne stope nezaposlenosti u gospodarskoj statistici.

Naime, mjesečni podaci o administrativnom broju zaposlenih i stopi administrativne nezaposlenosti tijekom godine su se objavljivali kao privremeni, čime je otežana realna godišnja i višegodišnja usporedba podataka.

Iz HGK-a navode kako je problem je bio u podacima o zaposlenima u pravnim osobama koji su se do 2014. godine dobivali obradom podataka redovitoga godišnjeg istraživanja i redovitoga mjesečnog istraživanja kojim je bilo obuhvaćeno 70% zaposlenih iz svakog odjeljka NKD-a, a od 2014. godine obradom podataka iz Izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja (obrazac JOPPD).

Privremeni podaci su se godišnje revidirali podacima punog obuhvata sa stanjem 31. ožujka te su u odnosu na privremene uglavnom bili viši. Tako su, primjerice, konačni podaci o broju zaposlenih u 2018. godini na mjesečnoj razini bili u prosjeku 19,9 tisuća viši od privremenih, a stopa nezaposlenosti je u mjesečnom prosjeku bila 0,1 postotni bod niža.

No, i ovi konačni podaci znatno su se razlikovali od anketnih podataka (Anketa o radnoj snazi) dobivenih metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO).

Administrativni broj zaposlenih je, naime, bio znatno niži, u prosjeku 2018. godine za čak 228 tisuća, a u prosjeku posljednje četiri godine za 210 tisuća. To je utjecalo i na različitu stopu anketne i administrativne stope nezaposlenosti te je anketna stopa bila uglavnom niža, u prosjeku posljednje četiri godine za 1,2 postotna boda.

Razlika administrativne zaposlenosti i broja osiguranika mirovinskog osiguranja (iako se osiguranici ne mogu poistovjetiti s brojem zaposlenih), također je bila nerealno visoka. Primjerice, u 2018. godini broj osiguranika bio je viši za 95 tisuća od broja zaposlenih, a u prosjeku posljednje četiri godine za 73 tisuće, navode iz Hrvatske gospodarske komore.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.