Delić: Kod nas jedino prosvjedi mogu riješiti probleme

Ekonomija 30. ožu 201508:38 > 08:39
N1

Pregovori Udruge Franak, HNB-a i Hrvatske udruge banaka završeni su bez sporazuma ili barem naznake kako će problem kredita u švicarskim francima biti riješen. Ostaje li bilo kakva nada u dogovor, i hoće li ovog tjedna kao što je bilo najavljeno početi početi nova faza prosvjeda govorio je u Novom danu Niko Delić, vanjski savjetnik Udruge Franak.

Jesu li pregovori definitivno završeni bez ikakvog uspjeha?

Svaka strana ostaje na svojim stajalištima. Ponuda banaka je neprihvatiljiva jer to nije socijalno rješenje. Takvo izdavanje kredita samo bi se bankama isplatilo.

Ukakvim su zapravo uvjetima vođeni ti razgovori?

Najveći problem ovdje su banke i HNB. Ministarstvo financija nešto se trudi što se vidi po nekim njihovim izjavama, ali da bi se ovo stanje riješilo treba riješit dva problema. Prvi je ona famozna trvrdnja HNB-a da će se za 9 milijardi smanjit devizne rezerve ako se svi krediti s deviznom klauzulom konvertiraju u kune što po mom mišljenju ne stoji. Drugi je da se odredi po kojem tečaju će se riješiti konverzija u kune i tko će pokriti taj gubitak. Rješenje Udruge Franak ne bi koštalo porezne obveznike ništa.

Koje je to rješenje koje ste vi nudili?

Nisu nam dali da kažemo naše rješenje jer su cijelo vrijeme nametali svoje rješenje s pozicije moći. Tražili smo konkretne brojke za konkretne stvari od HNB-a, a dobili općenite odgovore. Smatramo da su za prekidanje pregovora najodgovornije banke i HNB. Ključ rješenja nosi i Vlada jer ona ima elemente kako ih pritisnuti.

Hoćete li ovaj tjedan aktivirati vašu namjeru da se krene u prosvjede?

Za to postoje dobre šanse, ali još je izglednije da ćemo prije toga morati prekinuti pregovore.

Kada bi se to moglo dogoditi?

Vidjet ćemo razvoj događaja, ali bez rješavanja ova dva spomenuta problema ništa se neće dogoditi. Postoji i drugo rješenje. Recimo dođete u banku i kupite 10 tisuća franaka koje ostavte na svom računu. U stvarnosti za takav depozit ne postoji devizno pokriće, a HNB kaže da ako banka u određenom vremenu ne uspije plasitrati 10 tisuća franaka kredita s valutnom klauzulom da u tom slučaju mora kupiti stranu valutu. Kad bi se ta valutna kaluzula ukinula banke bi bile izložene valutnom riziku, ali to ne znači da od HNB-a moraju kupovati devize jer postoji način da se da zamjenska imovina. Iznenađen sam koliko se energije zapravo ulaže da se ovaj problem ne riješi.

Raste li broj onih koji ne mogu plaćati kredite u francima?

Taj broj je sada oko 60 tisuća, a podaci pokazuju da bi se taj broj mogao povećati kroz 3 mjeseca za oko 50 posto. Bankama je u interesu da se riješi ovaj problem. Da se pola energije koja se ulaže u neriješavanje problema počne ulagati u njegovo rješavanje već bi sve bilo rješeno. Ponašanje banaka, ministarstva i HNB-a je potpuno iracionalno.

Hoće li presude sudova nešto promijeniti?

Dugoročno mislim da hoće. To bi mogla postati lavina koju banke neće moći zadržati. Msilim da je svima u interesu da se to riješi.

Je li Udruga franak povezana s još nekim udrugama koje se bave ovom problematikom?

Jesmo s udrugama u Sloveniji i BiH, ali oni su po pitanju pritiska na vlast i organizacije još uvijek iza nas.

Kada govorimo o vladinom rješenju sa zamrzavanjem tečaja, je li to samo kupovanje vremena prije izbora?

Mislim da to ima smisla, ali to neće riješiti problem nego će on samo buknuti kada se ta odredba ukine. Možda u rješavanju pomogne i jačanje tečaja eura, ali sigurno je to da ima volje ovaj bi se problem mogao riješiti do godišnjih odmora. Različite stvari to sprječavaju.

Kako komentirate izjavu Borisa Lalovca o mogućnosti da država otkupi stanove banaka?

Banke se vole zalagati za otvoreno tržište i kapitalizam, ali im nije mrzak ni socijalizam kada im to odgovara. Licemjerno je prozivati Udrugu Franak da ovaj problem želi riješiti na račun poreznih obveznika, kada to zapravo rade banke.

Kako komentirate mogućnost da ukoliko država ne otkupi stanove banke ih prodaju stranim kompanijama i fondovima?

Ako ste to dogodi stanovi će se prodavati u bescjenje. Znamo kakva je situacija na nekretninskom tržištu. Banke su u stranom vlasništvu i radit će na štetu države i na štetu građana.

Je li u pravnom smislu moguće prodati stanove na taj način?

Ako ih sudovi uknjiže na banke i ako ih se dovoljno prikupi ima načina da se i to napravi. Država ima načina da to spriječi i nadam se da će to napraviti.

Smatrate li da bi poziv na prosvjede mogao izvesti mnogo ljudi na ulice?

Ništa se neće dogoditi dok banke ne daju nove izračune i daju neke konkretne odgovore. A kod nas izgleda jedino prosvjedi mogu riješiti neke probleme. Kada ljudi iiziđu na ulice pa se vlasti malo počnu tresti gaće.